SARAJEVO, FOJNICA - Institucije još nisu upoznate sa pravnim obavezama i posljedicama koje slijede nakon presude Suda u Strazburu, koji je utvrdio kršenje prava osobama u BiH kojima je oduzeta poslovna sposobnost i koja se smještaju u ustanove socijalne zaštite, iako postoji mehanizam da se spriječe naredne tužbe.
Upozoreno je juče na ovo iz Saveza organizacija za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama FBiH "Sumero" u povodu presude Evropskog suda za ljudska prava.
Presudom od 3. novembra je, podsjetimo, precizirano da je u predmetu "Hadžimejlić i ostali protiv BiH", prekršen član 5. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer su aplikanti dugi niz godina držani u ustanovi socijalne zaštite JU Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica "Drin" u Fojnici, bez valjanog pravnog osnova.
"Iz presude proizlazi da u BiH postoji strukturalni problem u pogledu postupanja sa osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost i koje se smještaju u ustanove socijalne zaštite, a bez primjene standarda kontrole koje zahtijeva Evropska konvencija o ljudskim pravima. Drugim riječima, postoji potencijalno značajan broj osoba u sličnoj situaciji, koje imaju osnova da podnosu predstavku Sudu u Strazburu, te je nužno hitno pristupiti harmonizaciji relevantnog zakonodavstva u BiH sa standardima ljudskih prava koja proizilaze iz Konvencije", naglasio je za "Nezavisne" Nedim Kulenović, pravnik Udruženja "Vaša prava BiH", koje je zastupnik u slučaju.
Lokalni centri za socijalni rad, nadležni zdravstveni stručnjaci i pravosuđe, dužni su da nakon pokretanja procesa oduzimanja poslovne sposobnosti, ispitaju svaki primjer do kraja i isrcpe sve mogućnosti u pogledu resocijalizacije, odnosno vraćanja u lokalnu zajednicu.
Međutim, u konkretnom primjeru, za troje duševno oboljelih koji po ocjenama medicinskih stručnjaka nakon psihijatrijskog liječenja nisu predstavljali potencijalnu opasnost po sebe i okolinu, to nije učinjeno.
"Postoji problem u neskladu zakona, pa u primjeni jednog, odnosno ranijeg koji tretira jedno pitanje, recimo pitanje socijalne zaštite ili starateljstva, nije usklađen neki novi zakonski okvir, primjerice Zakon o zaštiti o duševnim oboljenjima FBiH…", prokomentarisao je juče Muris Salčinović, defektolog u "Drinu", napominjući da ustanova radi na izmještanju osoba i vraćanju u lokalnu zajednicu, odnosno primjeni presude, ali da je neophodna podrška institucija i izmjena zakonske regulative.
"Na nivou lokalnih zajednica moguće je organizovati stambene zajednice, asistente i pružanje usluga za osobe koje se vraćaju sa institucionalnog liječenja. Osim što je taj sistem u skladu s evropskim standardima i ljudskim pravima, i jeftiniji je i primjenjuju ga Sarajevo, Bosanski Petrovac, Zenica i Jajce, dok većina lokalnih zajednica, posebno u FBiH, i dalje različito tumači i zakone u ovakvim slučajevima i rizikuje da se suoči, ne sa stotinama već sa hiljadama tužbi", naglašava Haris Haverić, direktor federalnog saveza.
Još dva mjeseca ustanova ima vremena da dvoje aplikanata pusti na slobodu bez odgađanja, a da za trećeg BiH bez odgađanja osigura da se sudski ispita nužnost njegovog smještanja u navedenoj ustanovi, te da im se isplati novčana kompenzacija u ukupnom iznosu od 81.250 evra.