SARAJEVO - Nekoliko stotina građana u srijedu je, uz gromoglasan aplauz, na sarajevskom aerodromu dočekalo ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koji se u BiH vratio nakon što je pet mjeseci proveo u kućnom pritvoru u Londonu.
Sud u Londonu prekjučer je odbio zahtjev Srbije za izručenje Ganića, kojeg pravosuđe ove zemlje tereti za ratni zločin počinjen nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
Damir Arnaut, član Ganićevog pravnog tima i savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, jučer je okupljenim građanima na aerodromu poručio kako je odlukom Suda u Londonu Ejup Ganić sada slobodan čovjek i da je za njega proces u vezi sa Dobrovoljačkom završen. Sa druge strane u Tužilaštvu BiH nam je rečeno kako je i dalje u toku istraga protiv svih osumnjičenih za slučaj "Dobrovoljačka", te da je Ganić prvoosumnjičeni u ovom predmetu.
Ovom istragom su, između ostalih, obuhvaćeni i član ratnog Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić, general Armije RBiH Jovan Divjak, pomoćnik komandanta za Teritorijalnu odbranu Zaim Backović.
Ganić je uhapšen 1. marta ove godine u Londonu po zahtjevu Srbije i od tada je tekao ekstradicioni postupak pred britanskim pravosuđem. Po dolasku u Sarajevo Ganić je izjavio kako pet mjeseci borbe u Velikoj Britaniji nije bilo uzaludno, te da se u BiH vratio sa dva rezultata.
"Prvi je potvrda da je na BiH izvršena agresija. Riješili smo karakter rata u BiH. Drugi je rezultat da je proces protiv mene bio politički montiran. Srbija je zloupotrijebila engleski pravosudni sistem. Napravila je međunarodni presedan, da ne kažem kriminal", kazao je Ganić.
Arnaut vjeruje kako će odluka londonskog suda uticati na istragu protiv Ganića koju vodi Tužilaštvo BiH.
"Ova odluka nema obavezujuću snagu na naše pravosuđe, ali vjerujem da će imati sugestivnu snagu. Vjerujem našem pravosuđu, za razliku od srbijanskog", rekao je Arnaut, naglasivši kako pravni tim, čiji je i on član, već razmatra pokretanje tužbe protiv Srbije zbog Ganićevog hapšenja.
"Srbija ima pravo žalbe na odluku engleskog suda, koji je odbio zahtjev za izručenje. Englesko tužilaštvo oštro im je sugerisalo da ne iskoriste to pravo. Savjetovali su im da će, ako ulože žalbu, ishod za njih biti još gori. Englesko tužilaštvo ne vidi niti jedan jedini element za žalbu", kazao je Arnaut.
Ganića su jučer na aerodromu dočekali i mnogobrojni političari. Među njima bio je i Bakir Izetbegović, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
"Ganić je čovjek koji je zaslužan što se naša armija nije pretvorila u osvetničku silu i što nije bilo još više zločina u BiH. Nikad nije trebalo da ovo prođe. Njemu i Aliji Izetbegoviću treba zahvaliti što su doprinijeli da ne bude još više zločina", rekao je Izetbegović, dok je Stjepan Kljuić ocijenio kako je "bitno da je londonski sud utvrdio da nije bilo zločina s naše strane, jer smo mi branili domovinu".
Mustafa ef. Cerić, reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH, koji je takođe bio na sarajevskom aerodromu, kazao je kako je Ganićevo hapšenje u Londonu za BiH bilo veliko poniženje.
"Mislim da je London za ovih pet mjeseci sazrio da shvati prevare i laži koje su dolazile iz Beograda i sve one predrasude koje Evropa ima prema BiH. Cijenim da je 27. juli povijesni dan za sve građane BiH, za istinu, pravdu i zdrav razum", poručio je Cerić.
Sukob u Dobrovoljačkoj
Pravosudni organi Srbije pokrenuli su istragu protiv Ejupa Ganića u decembru 2008. godine, a kao člana Predsjedništva RBiH u slučaju "Dobrovoljačka" terete ga za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i za upotrebu nedozvoljenih sredstava borbe.
Po podacima CJB Istočno Sarajevo, početkom maja 1992. godine u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobljeno. Do sukoba u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine došlo je tokom dogovorenog povlačenja JNA iz Sarajeva u zamjenu za oslobađanje tadašnjeg predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, kojeg je prethodno JNA zarobila u Lukavici po povratku s mirovnih pregovora u Lisabonu.