HAG - Tužioci Haškog tribunala pozvali su danas sudije da odbace zahtjev Radovana Karadžića da bude oslobođen, tvrdeći da su u nedavno okončanom dokaznom postupku dokazali njegovu krivicu za genocid i druge zločine nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u BiH.
Pošto je danas saslušalo argumente tužilaštva, raspravno vijeće će odluku o Karadžićevom zahtjevu za oslobađanje saopštiti 28. juna, najavio je predsjedavajući sudija O-Gon Kvon.
U 11 tačaka, bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam bh. opština; progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH; teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce, 1992-95.
Kao nesumnjivi politički vođa i vrhovni komandant vojske bosanskih Srba, Karadžić je, kako je danas naglasio tužilac Alan Tiger, pokušao da nasilno stvori "etnički čistu" srpsku državu sa "što je manje moguće neprijatelja", odnosno Muslimana i Hrvata, u njoj.
Tužilac je rekao da su snage pod Karadžićevom kontrolom u tom cilju do jeseni 1992. prognale stotine hiljada nesrpskih civila sa 70 odsto teritorije BiH, koju je on smatrao srpskom. Glavni strateški cilj bosanskih Srba - odvajanje od druga dva naroda - u 20 bh. opština ispunjen je, prema optužbi, masovnim ubistvima, deportacijom, nezakonitim pritvaranjem, mučenjem, bezobzirnim razaranjem i drugim zlodjelima.
"Dokazano je da je u Srebrenici počinjen genocid i da je optuženi u njemu učestvovao kao vrhovni komandant srpskih oružanih snaga, s namjerom da Muslimane djelimično uništi kao etničku grupu", naglasio je zastupnik optužbe.
Kako je rekao, Karadžićevo naređenje da se u julu 1995. zauzme Srebrenica bilo je "vrhunac njegovih pokušaja da etnički očisti istočnu Bosnu, koje je počeo još u jesen 1992".
Karadžić je optužen za genocid nad više od 7.000 Srebreničana koje je VRS strijeljala u danima pošto je zauzela tu enklavu, 11. jula 1995.
Tužilac Tiger odbacio je kao lažnu tvrdnju optuženog da nije znao za događaje u Srebrenici, ukazujući da je kao vrhovni komandant redovno dobijao izvještaje od svoje vojske o operaciji.
Kao primjer, tužilac je naveo da je Karadžić znao za prvo masovno ubistvo oko 1.000 srebreničkih Muslimana koje su njegove snage počinile u selu Kravica, dva dana po zauzimanju enklave. Karadžićev civilni povjerenik Miroslav Deronjić naredio je da žrtve budu pokopane u masovnu grobnicu, a sutradan se sastao sa predsjednikom RS, kazao je Tiger.
Po njegovim riječima, Karadžić je naredio i da 13. jula 1995. hiljade Muslimana zarobljenih oko Srebrenice budu prebačene u Bratunac, odakle su sutradan odvedeni na više lokacija u okolini Zvornika gdje ih je VRS sistematski pogubila.
Za naređenje da se zarobljenici pobiju znao je cijeli komandni lanac VRS na čijem je čelu bio Karadžić, a operacija je sprovedena kao bilo koja druga, kazao je Tiger, napominjući da je "Karadžić pokušavao da prikrije masovno ubistvo i progon, a to čini i sada".
Opovrgavajući tvrdnju optuženog da su hiljade muslimanskih žena, djece i staraca napustile Srebrenicu dobrovoljno, tužilac je citirao Karadžićevu naredbu iz marta 1995. da VRS za civile u enklavi "stvori nepodnošljve uslove totalne nesigurnosti bez nade u život i opstanak u enklavi".
Nazivajući Karadžića "opsjednutim genocidom", Tiger je tvrdio i da je izveo dovoljno dokaza da je predsjednik RS odgovoran za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u još sedam bh. opština, u kojima su hiljade ubijene, a desetine hiljada protjerane.
"Dokazano je da su hiljade i hiljade nesrba uzete za metu u cilju uništenja, a ne samo protjerivanja", rekao je tužilac, navodeći primjer Zvornika, gdje je sistematski ubijeno oko 2.000 muslimanskih muškaraca, i logore kod Prijedora, poput Omarske, u kojoj je "ubijanje bilo rutina", ili Trnopolja iz kojeg je 200 zarobljenika odvedeno na planinu Vlašić i ubijeno u avgustu 1992.
Tiger je naznačio i da dokazi nesumnjivo potvrđuju da je vojska čiji je Karadžić bio zapovjednik duže od tri godine podvrgavala stanovništvo Sarajeva "kampanji terora" nasumičnim granatiranjem i snajperisanjem. "Dokazi pokazuju da je Karadžić upravljao tom kampanjom u svrhu ostvarenja svojih ciljeva", iako je bio svjestan posljedica, rekao je tužilac.
Sažimajući iskaze svjedoka, Tiger je podvukao da ti napadi nisu imali nikakav vojni cilj i svrhu, nego su njima civili "kolektivno kažnjavani" za ofanzive Armije BiH ili odbijanje vlade u Sarajevu da prihvati mir pod uslovima Srba.
Kako je rekao jedan od svjedoka, Karadžić i komandant VRS Ratko Mladić "držali su omču oko vrata Sarajeva, koju su zatezali ili popuštali" po svojoj volji. Nasuprot svojoj tvrdnji, Karadžić je uskraćivao civilima u Sarajevu hranu, struju, gas, koristeći to kao sredstvo pritiska na vlast u gradu, dodao je tužilac.
Tiger je odbacio i tvrdnju Karadžićeve odbrane da pripadnici UNPROFOR-a koje su Karadžićeve snage u junu 1995. uzele za taoce zapravo bili zarobljeni kao borci, zato što su se UN stavile na stranu bosanskih Muslimana.
Pošto raspravno vijeće iduće nedjelje saopšti odluku o Karadžićevom zahtjevu za oslobađanje, proces će biti nastavljen 16. oktobra kada će bivši predsjednik RS, koji se brani sam, započeti svoju odbranu.
Karadžić je u pritvoru Tribunala u Sheveningenu od jula 2008, kada je uhapšen u Srbiji i izručen u Hag. Prvu optužnicu protiv Karadžića sud je podigao u julu 1995. Suđenje je počelo u oktobru 2009, a tužioci su izvođenje dokaza okončali u maju ove godine.