BANJALUKA - U BiH je u proteklih nekoliko godina došlo do zastoja kada su u pitanju ljudska prava i to pokazuju svi nedavno objavljeni izvještaji međunarodnih organizacija, kaže Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS.
Prema njegovim riječima, svi su se u BiH proteklih godina bavili "velikim temama" ljudskih prava, poput povratka izbjeglih, rasne i etničke diskriminacije, da su u drugi plan potisnute teme "ljudskih prava druge i treće generacije", poput ekonomskih prava, seksualnih prava i slično.
"Mislim da je uloga javnosti od ogromnog značaja, jer ako javnost ne bude senzibilirana za određena kršenja ljudskih prava, onda je teško očekivati od institucija da naprave velike iskorake u tom pogledu", smatra Todorović.
U petak je američki Stejt department objavio izvještaj o ljudskim pravima u BiH, u kojem se kao najveći problemi navode opstrukcija povratka, korupcija vlasti, diskriminacija i nasilje nad ženama i etničkim, seksualnim i religijskim manjinama, diskriminacija osoba sa invaliditetom, trgovina ljudima, kao i limitirana prava po pitanju zaposlenja.
U izvještaju se dodaje da se etničke manjine pri povratku suočavaju sa zastrašivanjem, opstrukcijama u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj njezi, penzijskim beneficijama, lošom infrastrukturom, te da se žale na diskriminaciju prilikom zaposlenja.
Kršenja
Kao najveći problemi navode se opstrukcija povratka, korupcija vlasti, diskriminacija i nasilje
Zlostavljanje i diskriminacija manjina, kako se navodi, zabilježena je u cijeloj BiH često u vezi sa sporovima o imovini, a ovi problemi najčešće uključuju skrnavljenje grobova, uvredljive grafite, paljevine, oštećenja bogomolja, verbalne uvrede, otpuštanje s posla, prijetenje i napade.
Ivo Miro Jović iz HDZ BiH kaže da je pročitao taj izvještaj za koji kaže da je šokantan.
"Mislim da je jako dvolično od Amerike da piše takav izvještaj jer je Amerika autor i Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma, a u oba ta dokumenta se krše prava jednog cijelog naroda", rekao je Jović.
Branislav Borenović iz PDP-a smatra da se politika u BiH ne bavi dovoljno ljudskim pravima.
"Zbog svih ovih političkih pitanja koja su na dnevnom redu mi nikako ne uspijevamo da se posvetimo ljudskim pravima koja kod nas još nemaju tu važnost kao što je to na Zapadu", rekao je Borenović.
Kada se radi o ljudskim pravima u Hrvatskoj, Stejt department navodi da je i dalje najveći problem diskriminacija nad Srbima i Romima.