SARAJEVO - Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva u BiH još nije donesen uprkos preporukama Evropske unije (EU) i naporima civilnog društva. Transparentnost medijskog vlasništva u BiH tek je djelimično regulisana kroz proces registracije poslovnih subjekata i organizacija koje su u vlasništvu medija, te kroz registar korisnika dozvola za audio-vizuelno emitovanje Regulatorne agencije za komunikacije u BiH (RAK).
RAK-ov registar, međutim, ne sadrži podatke o direktnim i povezanim vlasnicima medija.
Štampani i online mediji podliježu nadzoru Vijeća za štampu i online medije u BiH, organizacije za samoregulaciju medija. Na web-stranici Vijeća postoji registar koji sadrži kontaktne podatke pojedinih printanih i online medija te podatke o uredništvu, ali taj registar ne sadrži podatke o vlasništvu.
Iako Vijeće za štampu apeluje da printani i online mediji objavljuju ove podatke, ne postoji zakonska regulativa koja bi ih na to obavezivala. Značajan broj medija, pogotovo online medija, ne udovoljava ovakvim zahtjevima.
U BiH 270 web-portala koji objavljuju informativne medijske sadržaje nema impresum, odnosno nisu navedeni podaci o imenima urednika i novinara tog medija, rezultati su istraživanja "Mapiranje medijskih portala u BiH" iz juna 2021. u organizaciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD).
Rezultati ovog istraživanja pokazali su i kako tek jedna trećina portala, odnosno 167 njih, ima naveden impresum, a kod 178 portala impresum je djelimično naveden.
Građanima bi morale, ili bi barem trebalo da budu dostupne informacije o vlasničkoj strukturi medija kako bi znali prepoznati da li iza određenog medija stoje politički, finansijski ili neki drugi interesi te da u skladu sa tom spoznajom obrađuju informacije koje im taj medij prenosi.
Češka je po slobodi medija na visokom 14. mjestu od 180 država u istraživanju "Reportera bez granica" 2023. A tome je doprinijelo to što je u posljednje vrijeme relativno regulisana transparentnost vlasništva u medijima, takođe, najveći broj populacije u Češkoj vjeruje javnim servisima.
Za "Nezavisne" to je potvrdio Filip Nerad, urednik i dugogodišnji izvještač iz Brisela Radio Češke, koji smatra da jesu nezavisni te da mogu slobodno govoriti i ono što političari ne žele da čuju.
"Dobar primjer za to je bivša vlada premijera Andreja Babiša, koji je imao mnogo problema i skandala sa Evropskom unijom zbog sukoba interesa. Mi smo stalno izvještavali o tome", ističe Nerad.
Upravo premijera Babiša dotakla se i dugogodišnja novinarka Tereza Engelova, koja je istakla kako je premijer posjedovao nekoliko online medija te je u jednom trenutku došlo do velikog broja dezinformacija, naravno, ti mediji nisu imali transparentno vlasništvo te nisu ni sankcionisani.
"EU igra poprilično veliku ulogu kada je riječ o ovoj tematici. Zašto je ovo važno? Mediji bez impresuma i transparentnosti u najvećem dijelu šire poluistine ili neistine, te je njihov rad značajno doprinio tome da javnost sve manje vjeruje medijima", rekla je Engelova.
Nova vlada u Češkoj priprema zakon kojim bi ojačala nezavisnost regulatornih vijeća za medije u javnom vlasništvu.
"Ono što vidim kao suštinsku promjenu ili mnogo vidljiviji uticaj u posljednjh nekoliko godina je ukupna promjena zakonodavstva, evropskih medijskih zakona koji imaju uticaj na transparentnost vlasništva i na vodeće platforme poput Googlea i Facebooka, te se na ovaj način do neke mjere može stati u kraj širenju dezinformacija", dodala je Engelova.
Usvajanje adekvatnog zakonskog rješenja kojim se reguliše pitanje transparentnosti vlasništva nad medijima je, pored činjenice da se radi o obavezi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, nužan korak ka unapređenju kvaliteta medija i medijskog izvještavanja, stepena medijskih sloboda, a posljedična regulacija tržišta bi podrazumijevala ograničavanje prostora za zloupotrebe.
Usvajanje i adekvatna primjena takvog zakonskog rješenja može imati važnu ulogu u pogledu medijskog pluralizma te doprinijeti povećanoj odgovornosti medija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.