SARAJEVO, BANJALUKA - Ni 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je definisano novo ustavno uređenje BiH, u BiH ne postoji ni približna saglasnost o gledanju na ovaj istorijski dokument.
Iako se u subotu obilježava četvrt vijeka ovog sporazuma, Srbi, Hrvati i Bošnjaci na njega i dalje gledaju s različitih osnova. Dok za Srbe to predstavlja minimalni zajednički imenitelj za opstanak BiH, Bošnjaci smatraju da je samo centralizacija i ukidanje etničkog principa garant za budućnost BiH. Hrvati, s treće strane, djelimično prihvataju Dejton, ali žele da preurede svoj politički odnos s Bošnjacima na način da im se garantuju jednakopravnost i politička prava.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, i Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS, nedavno su u odvojenim izjavama istakli da se Dejtonski sporazum mora poštovati ne kao prelazno rješenje, već kao trajna kategorija.
"BiH je 25 godina od Dejtonskog sporazuma BiH rasuta i neodrživa, vlada atmosfera raskola u vezi s tim šta je taj sporazum. Do sada bismo počeli da gradimo konsenzus. Ovakva BiH nije dobra ni za koga, posebno ne za nas", rekao je Dodik.
Čubrilović je rekao da je RS najčešće optuživana da se ne drži Dejtonskog sporazuma, ali se Dejtona najviše ne drže uglavnom najjače stranke u FBiH iz bošnjačkog dijela.
"Ustav, odnosno Dejton, narušavan je više puta od strane visokih predstavnika, te svih onih institucija gdje su presudnu ulogu imali stranci", naglasio je Čubrilović.
Igor Žunić, šef Kluba poslanika SNSD-a u NS RS, rekao je da je značaj ovog sporazuma, prije svega, u tome što je donio mir i zaustavio građanski rat u BiH, iako je danas uveliko izmijenjen odlukama visokog predstavnika na štetu RS.
On je ocijenio da će bošnjački krugovi, za koje tvrdi da žele da dominiraju u BiH, probati sve da nadležnosti iz Dejtonskog sporazuma centralizuju, jer za njih ovaj sporazum predstavlja poraz njihove politike.
Safet Softić, potpredsjednik SDA i poslanik te stranke u Predstavničkom domu BiH, za "Nezavisne" kaže da se nakon ovih svih godina potvrđuje teza da je osnovna funkcija Dejtonskog mirovnog sporazuma bila zaustavljanje rata i dolazak mira na ove prostore.
"Osim mira koji je prisutan nismo puno toga dobili Dejtonskim mirovnim sporazumom zato što je on u mnogim segmentima ugrozio postojanje države BiH i njenih osnovnih funkcija. Ono što se, po mom sudu, može očekivati i što bi bilo potrebno jeste jedna revizija Dejtona i mislim da sva tri konstitutivna naroda u BiH priželjkuju takav rasplet. Naravno, svako iz svojih pozicija gleda na to, ali uz neko jače međunarodno učešće, pogotovo učešće SAD, mislim da bi se moglo doći do rješenja koja bi donijela funkcionalniju i efikasniju državu za građane BiH", kazao je Softić.
Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH i visoki funkcioner HDZ-a, za "Nezavisne" ističe da je, nažalost, 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a BiH je još daleko od njegove realizacije.
"Još imamo negiranje njegovih temeljnih odrednica o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, a onda kada bismo govorili o promjenama, šta bismo to promijenili kad nismo ni implementirali. Mislim da je krajnje vrijeme da svi oni koji smatraju da bi neko drugo rješenje njima i njihovom narodu više odgovaralo napokon shvate da je najvažnije dogovarati napredak u BiH, a da negiranje svih potpisa, sporazuma i dogovora koji su zaustavili rat nas ne vodi nigdje, samo nas može voditi u nove dnevnopolitičke rasprave, a koje ne donose napredak i rješenje, niti stvaranje uvjeta za priključivanje EU i NATO savezu", kaže Čavara.
Njegov stranački kolega Bariša Čolak, koji je i delegat u Domu naroda BiH, za "Nezavisne" kaže da su i promjene Dejtona moguće kada bi postojala politička volja u dvotrećinskoj većini u Predstavničkom domu BiH.
"Bilo bi dobro da se Dejton provede ili da se on dosljedno operatizira kroz zakone koji se donose bilo na državnoj razini, bilo na entitetima, ili nižim razinama. Nažalost, puno toga nije provedeno kako je to Dejtonom propisano i to je najveći problem. Ne vidim da su tu i predstavnici međunarodne zajednice učinili puno. Naravno, ne želim amnestirati ni domaće političke aktere, ali taj međunarodni intervencionizam je isto tako, po mom dubokom uvjerenju, napravio puno toga što odudara od Dejtona. Sjetite se samo amandmana koji su nametnuti na entitetske ustave", kazao je Čolak, dodavši da i visoki predstavnik koristi izjave koje se čuju iz "političkog Sarajeva".
O Dejtonskom sporazumu raspravljalo se u Mostaru na panel-diskusiji Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) "Konstitutivnost u okviru europskih normi i političke prakse u Mostaru".
Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine IDPI, izjavio je da je načelo konstitutivnosti naroda temeljno načelo Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH i da to načelo nije u koliziji s načelima EU.
"U bh. javnosti postoji narativ da je načelo konstitutivnost naroda u suprotnosti s evropskim demokratskim vrijednostima, no to naprosto nije istina. To nije točno niti pravno niti činjenično. EU je osmišljena na načelima federalizma, a konstitutivnost je temeljno načelo tog federalizma. Ta dva pojma se i te kako nadopunjuju i praktično ih je nemoguće razdvojiti", rekao je on.
Metju Fild, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, u svom blogu o Dejtonu "Temelj, a ne plafon" je istakao da je Dejtonski sporazum na nesavršeni način pokušao da ispregovara interese političkih i etničkih suparnika putem podjele moći, veta i načela ravnoteže, dok se prednost daje kolektivnim pravima nad pravima pojedinaca.
"Promjena je bila inherentna za sporazum postignut u Dejtonu. Zato sam sporazum sadrži mehanizme za ažuriranje, ograničavajući mogućnost nametanja tih promjena protiv volje jedne od zajednica, zahtijevajući konsenzus i kompromis. Dejton nije uklesan u kamenu", napisao je Fild.
Podsjećamo, Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, mirovni je dogovor postignut u američkoj vazduhoplovnoj bazi "Rajt Peterson", kojim je prekinut građanski rat u BiH. Prema tom sporazumu, BiH je podijeljena na Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, a glavni učesnici su bili tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, Hrvatske Franjo Tuđman i takozvane Republike BiH Alija Izetbegović, te američki posrednik Ričard Holbruk i general Vesli Klark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.