BiH

U Tuzli počelo otkopavanje hiljada tona opasnog otpada

U Tuzli počelo otkopavanje hiljada tona opasnog otpada
Foto: N.N. | U Tuzli počelo otkopavanje hiljada tona opasnog otpada
Nataša Tadić

TUZLA - Otkopavanje nepropisno odloženog opasnog industrijskog otpada u krugu nekadašnjih fabrika HAK1 i HAK2 započelo je juče u Tuzli, a tek treba da se nađe rješenje šta s njim, odnosno kako da se ukloni.

Vlada TK imenovala je i Tim za analizu stanja opasnog otpada, koji će ustanoviti o kojem otpadu se radi i u kojim količinama u krugu nekadašnjih fabrika te nekadašnjem odlagalištu otpada u Moluhama. 

Kako je kazao Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK,  površina deponije je od 800 do 1.000 m2, te će se sada konačno utvrditi i stvarni razmjer ovog problema.

"Došli smo do trenutka kada je Vlada krenula u raskop deponije kruksa. Ono što je veoma bitno jeste da sada tačno znamo gdje su granice te deponije i do koje dubine to ide. Inženjersko-geološke karte će biti gotove za dan-dva i one će nam tačno reći koja se to količina kruksa nalazi u ovoj deponiji", rekao je Karadžin.

On je istakao da će se, nakon utvrđivanja koliko je kruksa i drugih opasnih supstanci kao što su sirovi propilen oksid, etilen oksid, hlor i živa preostalo u krugu fabrika, dati prijedlog mjera za njihovo uklanjanje.

"Nešto hlora ćemo naći sigurno. Pretpostavljam da su to male količine, ali hlor je opasan i u malim količinama. Treba naći način da se on do kraja eliminira. Naći ćemo i žive sigurno. Nešto je zbrinuto, a nešto ne. Naše je da odredimo koliko je ima. Treće, moguće je, ali ne vjerujem da ćemo naći, određene količine toluen diizocijanata", naveo je Franc Andrejaš, profesor sa Tehnološkog fakulteta koji vodi Tim za analizu stanja opasnog otpada.

U svakom slučaju zbrinjavanje opasnog toksičnog otpada će mnogo koštati te se očekuje pomoć i viših nivoa vlasti.

Nakon analize deponija će biti zatrpana kako otrovni otpad ne bi ugrozio stanovništvo dok se ne odredi metod uklanjanja. Prvi metod je da se ukoliko kruks bude imao bezopasnu količinu hlora spali u cementari, a druga da ako bude imao - prvo se neutrališe.

"Treći metod je da sa dodavanjema aditiva u potpunosti neutrališe taj materijal i učinimo ga neopasnim otpadom. Četvrti je najteži i najskuplji, a to je da ga u formi otpada izvezemo u neku od deponija, odnosno spalionica, u inostranstvo. Taj metod bi bio jako skup i neke procjene govore da bi 2,5 KM koštalo zbrinjavanje jednog kilograma tog materijala i kad pomnožite sa hiljadama tona - to se radi o milionima maraka", ispričao je Karadžin za "Nezavisne".

Ovaj ekološki zločin, kako ga nazivaju u ovom kraju, odvijao se godinama.

Bivši radnici HAK-a kažu da je otpad svakodnevno zakopavan u zemlju, a sve to je počelo osamdesetih godina prošlog vijeka.

"Prije rata dolje se kruks nepropisno odlagao,  u burićima. To su dozvolile i tadašnja vlast i inspekcija, nažalost. Vrijeme je učinilo svoje", kazao je Sakib Kopić, bivši radnik.

Dodao je da mu je drago da se konačno neko odlučio uključiti u rješavanje ovog problema.

S druge strane, ekološki aktivisti smatraju da ovo nije samo problem Tuzle.

"To je ekološko nasilje jer posljedice koje ćemo osjećati zagađenjem su dugoročne. To traje godinama. Kada vi kontaminirate tlo, vi ne kontaminirate samo njega, već i vodu koja se dalje širi preko Save u Dunav. Ovo je sada bezbjednosno pitanje. Nije ovo samo pitanje problema Tuzle i Tuzlanskog kantona. Geografija je mnogo šira ovim ekološkim nasiljem", poručuje Damir Arsenijević iz Platforme za ekološku humanistiku "Zemlja, voda, zrak" Tuzla.

On je dodao da se nakon privatizacije firmi još više sakrio nemaran odnos prema okolini, zdravlju radnika i stanovnika, a posebno je alarmantno što je, ističe, bespovratno uništena priroda.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije