SARAJEVO - Insistiranje lidera SDP BiH i SDA da odjednom budu raspodijeljene pozicije u agencijama BiH atak je na Zakon o državnoj službi BiH i čisto politikanstvo, ocijenila je Aleksandra Pandurević, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Tokom razgovora lidera šest stranaka o formiranju Savjeta ministara BiH insistira se i na raspodjeli čelnih pozicija u agencijama BiH.
Damir Hadžić, zamjenik predsjednika SDP BiH, ranije je izjavio da ukoliko se ostale stranke ne žele dogovoriti o raspodjeli agencija, njegova će stranka tražiti i mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara, od koga je odustala u prethodnim pregovorima.
"Hajde onda da poništimo Zakon o državnoj službi BiH, ukinemo konkurse, pa neka svaka stranka imenuje svoje direktore. Sasvim je jasno da se iza nacionalnih interesa Bošnjaka kriju partijski interesi SDA i SDP-a, koji hoće da svoje ljude postave na rukovodeće pozicije", kazala je Pandurevićeva.
Ona tvrdi da je nejasno kako bi se ta raspodjele realizovala u ovom trenutku i da li bi sada trebalo uklanjati direktore kojima mandat ističe tek za tri godine.
Nije to udar na zakon, jer je moguće uskladiti etnički princip sa principom profesionalnosti
Šefik Džaferović, predsjedavajući Ustavnopravne komisije, smatra da je opravdan zahtjev da u okviru dogovora o formiranju vlasti bude utvrđen rapored pozicija po etničkoj pripadnosti u bh. institucijama.
"Nije to udar na Zakon o državnoj službi BiH, jer je moguće uskladiti etnički princip sa principom profesionalnosti. BiH je složena država i treba dogovoriti etničku raspodjelu da nam se ne dešava kao do sada da i pored provedene konkursne procedure ne bude imenovan najbolji kandidat, jer to neće Vijeće ministara. Takvi su primjeri neimenovanje direktora RAK-a i UIO BiH", rekao je Džaferović, koji naglašava da se raspodjela rukovodećih pozicija u agencijama mora zasnivati na popisu iz 1991. godine.
Mate Franjičević, prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije, čudi se Džaferovićevim ocjenama koje smatra političkim, a ne pravničkim, i očekuje da poslanici štite Zakon o državnoj službi.
"Međutim, kada imate situaciju da dvije stranke prekrše Ustav FBiH da bi bila imenovana federalna vlada, onda me ne čudi da neko ignoriše zakon kako bi bile osigurane rukovodeće pozicije za stranku. Nevjerojatno je da se očekuje dogovor o čelnim pozicijama oko 70 institucija, a nema dogovora ni o formiranju vlasti", kaže Franjičević.
Iza nacionalnih interesa Bošnjaka kriju se interesi SDA i SDP-a, koji hoće da svoje ljude postave na rukovodeće pozicije
Mirsad Đugum, poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB), smatra da je vezivanje dogovora o formiranju vlasti sa raspodjelom agencija na nivou BiH slika vladajućih stranka koje se samo bave pozicijama.
"Svjedoci smo da se već godinu dana samo imenuju nadzorni i upravni odbori, direktori javnih preduzeća i agencija, pa ne čudi što je to dio paketa dogovora šest lidera, koji nije ni na pomolu. Ovo je izgovor da ne bude dogovora, jer nema želje da se suoči sa ekonomskim problemima i reformama za približavanje EU", kazao je Đugum.
Zakon o državnoj službi
Prema Zakonu o državnoj službi, zapošljavanje se vrši na osnovu konkursa, a obavezno je poštivanje nacionalne strukture. Zakonom je predviđeno da se za rukovodeće državne službenike, koje imenuje Savjet ministara BiH, bira osoba sa liste uspješnih kandidata, tako da ne mora biti izabran prvoplasirani, jer se time ostavlja mogućnost usklađivanja nacionalne strukture. Ukoliko Savjet ministara BiH ne imenuje nikoga sa liste uspješnih kandidata u roku od 30 dana, prvoplasiranog s liste imenuje Agencija za državnu službu BiH. Čelnike svih institucija u BiH ne imenuje samo Savjet ministara, jer neke imenuje i Parlamentarna skupština BiH, što je propisano drugim zakonima.