BEOGRAD, BANJALUKA - Stojan Župljanin, haški bjegunac, uhapšen je juče u Pančevu u akciji pripadnika MUP-a Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).
Bruno Vekarić, portparol Tužilaštva za ratne zločine, potvrdio je juče da je Župljanin uhapšen u 12.30 u stanu koji se nalazi na petom spratu stambene zgrade u Dunavskoj ulici u Pančevu i da nije pružao otpor.
Jake policijske snage opkolile su u ranim jutarnjim časovima naselje u kojem se nalazio stan gdje se Župljanin krio. Policija je potom pozvala vlasnike stana da otvore vrata, nakon čega su ušli unutra i uhapsili Župljanina.
Bruno Vekarić juče je kazao da postoje pretpostavke da je Župljanin u momentu hapšenja bio naoružan, ali da još nema podataka o tome.
Župljanin je nakon hapšenja pod jakim mjerama obezbjeđenja prebačen u zgradu Specijalnog suda u Beogradu, gdje ga je saslušao istražni sudija Vijeća za ratne zločine, a potom mu uručio optužnicu Haškog tužilaštva.
Vekarić ističe da će istražni sudija ispitati da li su ispunjene zakonske pretpostavke da Župljanin bude izručen Haškom tribunalu i da će o tome donijeti rješenje.
Ukoliko sudija utvrdi da su pretpostavke za transfer u Hag ispunjene, Župljanin će u roku od 72 časa biti isporučen Hagu.
Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine Srbije, izjavio je juče da je hapšenje Župljanina rezultat intenzivne potrage koja za njim traje već duže vrijeme.
"Posle lociranja Župljanina u stanu u Nišu u martu ove godine, kada je uspeo da pobegne, policija mu je bila na tragu, što je rezultiralo ovim hapšenjem", kazao je on. Vukčević je istakao da se Župljanin proteklih mjeseci krio u Srbiji i da prilikom hapšenja nije pružao otpor.
"Župljanin je bio u Srbiji od onog poslednjeg pokušaja hapšenja u Nišu, kada nam je za dlaku izbegao. Od tog momenta bili smo stalno na terenu i to je rezultovalo današnjim hapšenjem", rekao je Vukčević, koji je rukovodio akcijom lociranja i hapšenja Župljanina.
Stojan Župljanin je u bjekstvu od 2001. godine nakon što je Haško tužilaštvo objelodanilo optužnicu protiv njega.
MUP RS je prošle godine došao do saznanja da je Župljanin do kraja 2006. boravio na području Srbije i Rusije.
Potraga za njim intenzivirana je u posljednjih godinu dana u sklopu čega su, osim porodične kuće i poslovnih objekata Stojana Župljanina u Banjaluci i Kotor Varošu, pretresane i kuće njegovih rođaka i prijatelja te više preduzeća u nekoliko opština u BiH. Pretrese su u više navrata izvodili MUP RS, kao i vojnici NATO-a i EUFOR-a.
Miroslav Lajčak, visoki predstavnik za BiH, u maju ove godine zabranio je rad Predragu Ćeraniću u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH (OSA) zbog navodne povezanosti sa Župljaninom.
Policija RS je prošle godine pretresla glavnu filijalu NLB Razvojne banke u Banjaluci i kuću direktora te banke Radovana Bajića zbog sumnje da je član mreže koja finansijski i na druge načine pomaže skrivanje Župljanina.
Prije toga na meti se našla i imovina Slobodana Župljanina, rođaka Stojana Župljanina. Policija RS, po naredbi Suda BiH, pretresla je njegovo preduzeće "Atina Trade", hotel "Atina" i stan u Banjaluci, te vikendicu u Maslovarama. Nedugo zatim pretresen je i njegov stan u Sarajevu i kancelarije Spoljnotrgovinske komore BiH, čiji je bio predsjednik. Ubrzo zatim on je, pod ogromnim pritiskom, podnio ostavku na to mjesto.
Tokom potrage za Župljaninom, pretresen je i stan Draška Gligorića, zamjenika direktora "Krajinalijeka" Banjaluka, te njegova kancelarija u tom preduzeću.
Optužnica protiv Župljanina podignuta je 17. decembra 1999. godine, a otpečaćena 69. jula 2001. godine. Tri godine kasnije, optužnica je izmijenjena kada je iz nje izbačeno krivično djelo genocida, za šta se prvobitno teretio.
U izmijenjenoj optužnici Župljanin je optužen za zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Župljanin je rođen 28. septembra 1951. godine u selu Maslovare, kod Kotor Varoša, a u vrijeme rata je bio načelnik Regionalnog centra službi bezbjednosti sa sjedištem u Banjaluci, koji je objedinjavao policiju i Službu državne bezbjednosti.
Haški tribunal ga je optužio za zločine počinjene u nekadašnjoj Autonomnoj Regiji Krajina u periodu od 1991. do 1993. godine.
Kao načelnik CSB u Banjaluci bio je policijski funkcioner na najvišem položaju u Autonomnoj Regiji Krajina i zastupao policiju u kriznom štabu Autonomne Regije Krajina. Župljanin je 1994. godine postao i savjetnik predsjednika RS za unutrašnje poslove.
Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostvarenju plana etničkog čišćenja Autonomne Regije Krajine, te je 10.000 Bošnjaka i Hrvata deportovao iz Bosanske Krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mjesta u kojima su živjeli i u logorima na tim prostorima.
Nakon hapšenja Župljanina od lica koja traži Haški tribunal na slobodi su još Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić.
Službenicima Tužilaštva prijećeno smrću
Nakon vijesti o hapšenju Stojana Župljanina, nekoliko osoba zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu dobilo je telefonske prijetnje smrću, a neposredno nakon toga je uslijedila lažna anonimna dojava da je u jednom od toaleta u zgradi Specijalnog suda postavljena bomba.
Prema nezvaničnim informacijama, telefonsku prijetnju smrću zaposlenima u Tužilaštvu uputio je muški glas, koji se predstavio kao "Manojlo, nezavisni novinar". Policija je poslije pretrage zgrade Specijalnog suda konstatovala da je anonimna dojava bila lažna.
Ren: Važan korak ka EU
BRISEL - Evropska komisija pozdravila je hapšenje haškog optuženika Stojana Župljanina kao važan korak ka ispunjenju uslova koji će Srbiju postaviti na put napretka ka EU.
"Ovo je važan korak ka punoj saradnji s Tribunalom, što je ključ za zadovoljenje pravde i trajno pomirenje u regionu zapadnog Balkana", saopštio je komesar EU za proširenje Oli Ren.
Kavran: Čekamo i ostale
HAG - Olga Kavran, portparolka glavnog haškog tužioca Serža Bramerca, pozdravila je hapšenje Stojana Župljanina i izrazila očekivanje da će preostala trojica haških bjegunaca biti uhvaćena.
"Tužilaštvo pozdravlja to hapšenje i nada se da će ono značiti da će i preostala tri bjegunca uskoro biti u Hagu", izjavila je Kavranova.
Ona je ocijenila da to što je Župljanin uhapšen u okolini Beograda ujedno pokazuje da je on bio dostupan vlastima Srbije, kao što je to, kako je istakla, nedavno ukazao i Serž Bramerc, glavni haški tužilac.
Solana: Pozitivan signal
BRISEL - Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana izjavio je u Briselu da je hapšenje Župljanina vrlo pozitivna vijest.
Na pitanje da li bi to moglo da utiče na pozitivnu ocjenu Savjeta ministara EU o punoj saradnji Srbije s Haškim tribunalom, Solana je odgovorio da to nije na njemu da kaže, već na glavnom haškom tužiocu Seržu Bramercu.
"Na glavnom tužiocu je da pruži prvo reagovanje, ali u svakom slučaju to je vrlo pozitivna vijest", rekao je on.
Pak: Svaka im čast
STRAZBUR - Doris Pak, šefica Delegacije Evropskog parlamenta za istočnu Evropu, ocijenila je da samo saradnja s Haškim tribunalom može pomoći Srbiji da se nađe na putu ka Evropskoj uniji.
"Hapšenje Župljanina znači da snage u Srbiji znaju da samo saradnja s Hagom pomaže Srbiji da se nađe na putu ka EU. Srpska policija je dobro obavila svoj posao. Svaka joj čast", izjavila je Doris Pak.
Kacin: Preko Haga do Evrope
BANJALUKA - Jelko Kacin, poslanik Evropskog parlamenta i izvještač za Srbiju, ocijenio je da hapšenje Stojana Župljanina obnavlja povjerenje u efikasnost srbijanskih državnih institucija.
"Hapšenje Župljanina pokazuje da je Srbija sposobna da locira i uhapsi osumnjičene za ratne zločine i djeluje ohrabrujuće da Srbija može i da će uskoro izručiti preostala tri bjegunca", ocijenio je Kacin.
On je naglasio da će samo potpuna i stalna saradnja s Haškim sudom ubijediti države članice EU da ratifikuju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.