BANJALUKA - U narednom periodu potrebno je raditi na ujednačavanju pojmovnog određenja bića krivičnih djela protiv čovječnosti, a u sudskoj praksi na ujednačavanju njihovog kvalifikovanja i primjene sankcija, rečeno je na naučnom skupu "Krivična djela protiv čovječnosti - normativno i stvarno" na Pravnom fakultetu banjalučkog univerziteta.
Dekan ovog fakulteta Vitomir Popović rekao je da će, kako vrijeme bude prolazilo, konvencije UN o zaštiti žrtava rata, genocida i zločina protiv čovječnosti sve više dobijati na značaju.
"Smatrajući da je krajnje vrijeme, pokušali smo da uz angažovanje određenog broja priznatih pravnih stručnjaka raspravimo sporna pitanja i pokušamo da budemo u funkciji prevazilaženja različitih pristupa koji pogađaju osuđene", rekao je Popović.
On je izrazio nadu da će se na skupu određene stvari razjasniti i da će u narednom periodu doprinijeti ujednačavanju sudske prakse u BiH, te ujednačavanju primjene sistema odmjeravanja kazni.
"Mi možemo da zauzmemo doktrinarne stavove, i mada sudovi nisu vezani našim mišljenjem, oni u najvećem broju slučajeva prihvataju argumente koji imaju prednost u odnosu na ono što su ranije radili", rekao je Popović.
Prema njegovim riječima, u pravnoj nauci i praksi postoje različiti pristupi pojmovnom definisanju bića ovih krivičnih djela, koji dovode i do neadekvatne retroaktivne primjene krivičnog zakonodavstva, što je došlo do izražaja i u BiH prilikom presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Maktouf i Damjanović protiv BiH".
Direktor Instituta za uporedno pravo iz Beograda Jovan Ćirić rekao je da se sve do presuda Haškog tribunala za zločine u Srebrenici i Ruandi nije dešavalo da je neko osuđen za genocid, upravo zbog razloga što je genocidnu namjeru teško dokazati.
Prema njegovim riječima, neki današnji teoretičari, prije svega njemački, u posljednje vrijeme zagovaraju stav da treba spustiti kriterijume za određivanje genocidne namjere na pitanje da li su to mogli znati naredbodavci određenih operacija.
"To je problematično, jer šta bi to značilo kada je riječ o NATO bombardovanju ovih krajeva, odnosno da li su mogli znati da će pogoditi voz u Grdeličkoj klisuri. Ako bismo te kriterijume primijenili, onda bi svi vojni i politički lideri zemalja NATO-a mogli odgovarati za genocid", rekao je Ćirić.
On je dodao da se u pitanjima kvalifikovanja određenog djela kao zločina protiv čovječnosti ili genocida, te retroaktivne primjene krivičnog zakonodavstva, uvijek radi o sukobu prava i politike, koja je često jača.
"To znači da su male zemlje u startu u nepovoljnijem položaju", rekao je Ćirić.
On je podsjetio i na odredbe Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida po kojima je zabranjeno i podstrekavanje na ovaj zločin, koje nisu važile za londonski list "San" koji je 1999. objavio naslov "Gađajte ih kao pse".
"Kada je riječ o londonskom mediju, onda je to sloboda govora, a kada je riječ o nekoj drugoj strani, onda je to podstrekavanje", rekao je Ćirić.
Na skupu, koji se održava povodom 40 godina rada Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, učestvuju profesori univerziteta u Banjaluci, Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Ljubljani i Moskvi, te domaće sudije, tužioci i advokati.