SARAJEVO - Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH ukinulo je prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu 43. drinske brigade Armije RBiH Ramizu Durakoviću kojom je osuđen na tri i po godine zatvora za zločine nad srpskim civilima počinjene 1993. na području Čajniča, rečeno je danas Srni iz ove pravosudne institucije.
Vijeće je usvojilo žalbu odbrane Durakovića na prvostepenu presudu.
Istim rješenjem donijetim 30. marta određeno je da pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH bude održan pretres.
Istovremeno je vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH donijelo rješenje kojim se Durakoviću produžava pritvor, koji može trajati do okončanja pretresa, a najduže godinu, odnosno do 30. marta 2027. godine.
Duraković je prvostepenom presudom iz oktobra 2025. godine proglašen krivim jer nije preduzeo mjere da kazni počinioce nakon što su pripadnici 43. drinske brigade Armije RBiH 14. februara 1993. napali položaje Vojske Republike Srpske na lokalitetu Pisanica i selo Šapići, u kojem nije bilo vojnih ciljeva.
U Šapićima ubijena civil Darinka Pjević
Tom prilikom u Šapićima je ubijena civil Darinka Pjević, te su zapaljene kuće Rajka i Miloša Pjevića.
Na prvostepenu presudu žalilo se i Tužilaštvo BiH tražeći strožu kaznu.
Za sada nije poznato kada će biti održan pretres pred Apelacionim vijećem Suda BiH.
Sramno ukidanje presude Ramizu Durakoviću
Odluka Apelacionog odjeljenja Suda BiH da ukine prvostepenu presudu Ramizu Durakoviću za ratne zločine nad srpskim civilima na području Čajniča je sramna i kosi se sa ljudskim razumom, izjavila je Srni predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac.
Ona je istakla da je ovo još jedan dokaz da u BiH nema suda i pravde za srpske žrtve.
"Svjedočimo još jednoj sramnoj odluci sudstva BiH kada su u pitanju srpske žrtve, ako se uopšte može nazvati presudom tri i po godine zatvora na šta je provostepeno osuđen Duraković za zločine počinjene nad srpskim civilima u okolini Čajniča", rekla je Graorčeva.
Navodeći da su tri i po godine koje su presuđene za ovaj zločin katastrofa za porodice stradalih i sve druge, Graorčeva je rekla da se ukidanje i takve kazne kosi sa ljudskim razumom.
"Ovo sve ide u prilog činjenici da definitivno suda i pravde za srpske žrtve u BiH nema, a jedan od preduslova zajedničkog života i budućnosti jeste da se svi koji su počinili zločine nađu pred licem pravde", navela je Graorčeva.
Srpske žrtve nisu na isti način vrednovane
Ona je naglasila da srpske žrtve nisu na isti način vrednovane niti priznate pred sudskim organima BiH.
"Zbog toga smatramo da Sud i Tužilaštvo BiH i druge institucije ne rade po pravu i pravdi, ne sude i ne presuđuju kako bi trebalo", rekla je Graorčeva.
Ona je istakla da nisu odgovarali za zlodjela počinioci velikog broja ratnih zločina nad Srbima, prije svega, nad civilima koji nisu mogli da se brane i koji su ubijeni na najmonstruoznije načine.
Sve to govori, kaže Graorčeva, da zajednički suživot u BiH nije moguć jer nema podloge na kojoj bi se gradili odnosi zasnovani na međusobnom poštovanju i uvažavanju.
"Srpske žrtve i njihove porodice nisu dobile potrebne sudske presude i moralnu satisfakciju, zbog čega osuđujemo odluku Apelacionog odjeljenja Suda BiH da ukine presudu Durakoviću koja mu je izrečena po komandnoj odgovornosti", zaključila je Graorčeva.