EU daje milione kako bi pomogla BiH, uključujući i novac za smještaj i hranu za migrante, rekla je u intervju za "Nezavisne" Ulrike Hartman, ambasadorka Austrije u BiH.
Ističe da je potrebna politička volja da se nađu objekti i odgovarajući smještaj za migrante.
NN: Kakva je situacija kad su u pitanju migracije?
HARTMAN: U Austriji je situacija pod kontrolom, ali, nažalost, u Evropi još nemamo zajedničku strategiju. Za nas je od značaja, ne samo situacija u Austriji, nego i na ruti ka Austriji, uključujući i zapadni Balkan i BiH. Važno je da svaka zemlja na zapadnom Balkanu ozbiljno shvati svoju odgovornost kad je u pitanju zahtjev za azil, što je osnovno ljudsko pravo, i za Evropu, ali i za cijeli svijet. Azil u Evropi mogu dobiti ljudi koji bježe od rata, a ne oni u potrazi za boljim životom. Naravno da to važi i za BiH. Ali, pitanje migracija ima i humanitarni aspekt, jer radi se o ljudskim bićima. Oni koji su već tu moraju biti zbrinuti, ne smije se desiti da se smrzavaju napolju na ciči zimi. Mora postojati minimum ljudskog dostojanstva. U BiH se nalazi otprilike 10.000 tih ljudi, a čujem da trećina nema adekvatan smještaj. Smrzavaju se na temperaturi ispod nule. A da ne govorimo o tome da nemaju medicinsku zaštitu ili hranu. To je neprihvatljivo! Ne može se to opravdavati troškovima, jer EU daje milione kako bi pomogla BiH, uključujući novac i za smještaj i hranu za ove ljude. Potrebna je politička volja da se nađu objekti i odgovarajući smještaj. Takođe, ne može biti realno da samo dva kantona preuzmu kompletan teret, a jedan entitet kaže da se to njega ne tiče.
NN: Austrija je uvela stroge mjere za suzbijanje korone. Da li će naši građani koji, recimo, imaju rodbinu u Austriji, moći putovati tamo?
HARTMAN: Za državljane BiH s prebivalištem u BiH neće se ništa suštinski promijeniti, jer je već nekoliko mjeseci putovanje u Austriju za njih dosta otežano zato što BiH, uz ostale zemlje u regionu, ima visok nivo novih infekcija. Zato je pri ulasku u Austriju potrebno pokazati negativni test i ići u obavezni karantin. Zato je naš apel da se putuje što je manje moguće. Austrija je već prošla kroz dva zaključavanja i želimo da pokušamo izbjeći treće. Razumijemo da imate mnogo rodbine u Austriji, ali važno nam je da se u ovom trenutku putovanja u oba smjera ograniče što je više moguće.
NN: Znači, neće biti zabrane putovanja?
HARTMAN: Neće biti zabrane, ali važno je da ljudi znaju da će uz negativni test za ulazak biti obavezan i karantin uz opsežne kontrole i rigorozne kazne za nepoštovanje. To ne važi samo za građane BiH, nego za sve.
NN: Bugarska je blokirala početak pregovora za Sjevernu Makedoniju. Da li je ovo kriza proširenja?
HARTMAN: EU je od osnivanja prošla kroz mnoge krize i sve ih je savladala. Zato sam ubijeđena da će i ovo savladati. Činjenica je da se proces proširenja nastavlja, ali činjenica je i to da je velika šteta što Sjeverna Makedonija još nije počela pregovore. Za Austriju je to teško razumjeti, jer se Sjeverna Makedonija jako potrudila da ispuni uslove. Očekujemo da kad država kandidatkinja za članstvo ispuni uslove koje EU postavi, onda EU ispuni svoj dio obaveza. Austrija uvijek jasno kaže da nema popuštanja u ispunjavanju uslova, ali kad se uslovi ispune, onda se očekuje da EU ispuni obećanja.
NN: Koliko je opasno identitetska pitanja uvlačiti u proces proširenja i to u regionu u kojem svako ima svoj vid gledanja na pitanje identiteta?
HARTMAN: Naravno da je pitanje identiteta važno, ali EU generalno želi da se bilateralna pitanja između zemlje članice i zemlje kandidata ne vezuju za proces proširenja. Međutim, uvjerena sam da će i ovo pitanje biti riješeno, iako proces nekad traje duže nego što to očekujemo.
NN: Kako izgleda privredna saradnja BiH i Austrije, kakvi se projekti sprovode?
HARTMAN: Što se tiče privrede, to nisu projekti, već poslovne odluke privatnih firmi koje imaju interes da investiraju u BiH. Ukupno uzevši, mi smo najveći investitor u BiH i želimo to ostati, iako ovo nije uvijek jednostavno. Privatni subjekti se odlučuju na obostranu saradnju, jer nalaze zajednički interes. Oko 200 austrijskih firmi i predstavništava u BiH zapošljava oko 8.000 ljudi i to je pozitivno za BiH, a za austrijske firme je pozitivno da je BiH blizu Austrije, a nivo plata je i dalje niži, ima dosta bh. državljana u Austriji, poznajemo mentalitet itd. Ali za investicije je veoma važno da postoji pravna sigurnost; svaki investitor se, naravno, pita da li je moja investicija zaštićena, kako rade sudovi itd. Tu postoje problemi koje ne smijemo potcijeniti. Osim toga, ne smije se potcijeniti ni pitanje političke stabilnosti. Na koncu, postoje i slučajevi kad se investitori, koji žele biti poslovno aktivni u cijeloj zemlji, susreću s administrativnim preprekama. Praktično, ne postoji jedinstveno tržište. To su važni faktori u odluci da li se želi investirati u BiH ili će se odustati.