ISTOČNO SARAJEVO, BANJALUKA - Republika Srpska uskoro će dobiti zatvor za maloljetnice, prvi takvog tipa u BiH.
"Nezavisne" saznaju da je otvaranje zatvora "ubrzala" između ostalog i nedavna presuda kojom je maloljetnica u RS osuđena na izdržavanje kazne u maloljetničkom zatvoru, ali nemaju gdje da je smjeste.
Boško Đukić, pomoćnik ministra pravde RS za izvršenje krivičnih sankcija, potvrdio je da će prvi zatvor za maloljetnice u BiH, odnosno RS, biti otvoren u okviru Kazneno-popravnog zavoda Kula u Istočnom Sarajevu, gdje je trenutno smješten i jedini zatvor za maloljetnike u BiH.
Naime, odluka Ministarstva pravde RS da zatvor za maloljetnice smjesti pri ustanovi u Istočnom Sarajevu je, kako navodi Đukić, logična jer se u KPZ Kula nalazi i jedini ženski zatvor u BiH, a koji će u narednom periodu biti renoviran.
Đukić je pojasnio da će se tokom renoviranja KPZ Kula napraviti i posebno odjeljenje zatvora u kojem će biti smještene maloljetnice koje su počinile teža krivična djela.
U oktobru 2008. godine pri KPZ Kula u Istočnom Sarajevu otvoren je i prvi zatvor za maloljetne osuđenike u BiH, čime je prvi put bila otklonjena "blagodat" maloljetnim delinkventima koji su se u većini slučajeva branili sa slobode jer nije postojala ustanova u kojoj bi izdržavali kaznu.
U onim teškim slučajevima maloljetnici su pak bili zbrinjavani u KPZ-ovima gdje su služili kazne s punoljetnim osuđenicima.
Prema važećim zakonima, maloljetnici u BiH do 14 godina zakonski su zaštićeni od krivičnih sankcija, dok onima koji imaju 14 i više godina mogu biti izrečene isključivo vaspitne preporuke.
U zakonu kvalifikovani "stariji maloljetnici", životne dobi između 16 i 18 godina, osuđeni zbog teških krivičnih djela, završavaju u ustanovama koje nose naziv zatvori za maloljetnike.
Jusuf Halilagić, sekretar Ministarstva pravde BiH, ocijenio je da je otvaranje zatvora za maloljetnice jako pozitivno za pravosudni sistem.
"Mi u ranijem periodu nismo imali ustanova u kojima su smještani maloljetni prestupnici, pa je otvaranje zatvora za maloljetnice pozitivan pomak", kazao je Halilagić.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da je jako bitno kakva će ustanova izgledati "iznutra", odnosno da li će maloljetnim prestupnicama biti pružena adekvatna pomoć, kako bi one nakon izlaska iz zatvora postale korisne u društvu.
"Trenutno u našoj zemlji ne postoji drugačiji način represije nego kazna. Pa, ako je već tako, onda se u ustanovama za maloljetne delinkvente moraju sprovoditi tačno određeni načini rada kako bi se ti ljudi izveli na pravi put", pojasnio je Šijaković.
Stručni radnici koji rade s maloljetnim delinkventima širom RS i BiH navode da nema potrebe za zatvorima za maloljetne delinkvente jer ih nema puno.
Novac je, kako smatraju, potrebno usmjeriti na otvaranje većeg broja dnevnih centara za zbrinjavanje delinkvenata, gdje im se pristupa na drugačiji način.
Sličan stav ima i Savjet Evrope. Iz SE navode da polažu veliku pažnju maloljetnim počiniocima krivičnih djela kao posebno ranjivoj kategoriji zatvorske populacije. Zagovaraju garantovanje istih mogućnosti obrazovanja, zdravstvene zaštite i ostalih prava koja imaju maloljetnici u civilnom društvu.
Iz Savjeta Evrope zaključuju da je upravo otvaranje prvog zatvora za maloljetnice u BiH u duhu njihovih preporuka.