SARAJEVO - Sistem prebacivanja optužnica iz Haškog tribunala u bh. pravosuđe pokazao se uspješnim, a jedina crna mrlja u ovom procesu je bjekstvo Radovana Stankovića iz zatvora u Foči nakon što je zbog ratnih zločina osuđen na kaznu od 20 godina zatvora.
Zaključili su ovo danas Flečer Barton, šef Misije OSCE-a u BiH, i Serž Bramerc, glavni haški tužitelj, govoreći o petogodišnjem praćenju suđenja na Sudu BiH, koje je Haški sud ustupio bh. pravosuđu u skladu sa Pravilnikom 11bis, a koje je vršio OSCE.
"Prvi slučaj koji je ustupljen bh. pravosuđu bio je 2005. godine. To je bio svojevrstan test za BiH, posebno za Sud i Tužilaštvo BiH, da se suđenja vrše profesionalno, efikasno i po svim domaćim i međunarodnim standardima. Sud i Tužilaštvo BiH su to obavili na efikasan i profesionalan način", kazao je Barton.
Istakao je da postoje i nedostaci, posebno u međunarodnoj saradnji, a kao najveći promašaj okarakterisao je bjekstvo Stankovića.
Od 2005. godine u bh. pravosuđe iz Haga je prebačeno šest optužnica sa deset optuženih lica.
"Uz ovih šest optužnica došlo je i 250.000 dokumenata i informacija koje se tiču 1.700 svjedoka. Sudstvo je obavilo dobar posao iako su postojale sumnje 2005. godine da će se moći obezbijediti profesionalna i efikasna suđenja u BiH", kazao je Bramerc.
Glavni haški tužitelj je bjekstvo Radovana Stankovića iz zatvora u Foči, koje se desilo 2007. godine, okarakterisao "crnim poglavljem" Pravilnika 11bis.
"To je neprihvatljivo da je osuđeni za ratne zločine još u bjekstvu i ja s liderima svih zemelja svaki put govorim o neophodnosti njegovog hapšenja", kazao je Bramerc.
Bramerc je u ponedjeljak došao u trodnevnu posjetu BiH, kada se sastao sa članovima Predsjedništva BiH, dok je jučer sastanke imao s vršiocem dužnosti glavnog tužioca BiH Jadrankom Lokmić-Misirča i predstavnicima udruženja žrtava. Bramercova posjeta prethodi njegovom podnošenju izvještaja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija polovinom novembra ove godine.
Hapšenje Mladićevih saradnika
Izvještaj o skrivanju Ratka Mladića i o njegovim pomagačima, koji Serž Bramerc očekuje na stolu tokom svoje posjete Beogradu 8. i 9. novembra, mogao bi da obuhvati i neka imena iz bivših struktura vlasti, saznaje se od izvora u Tužilaštvu za ratne zločine.
Dobro upućeni izvori tvrde da Bramerca najviše zanima uloga državnih struktura u skrivanju Mladića, i to upravo istražuju. S druge strane, Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju s Hagom, izričito tvrdi da Mladić nije imao nikakvu pomoć struktura vlasti poslije 2002. godine. Ljajić navodi da Srbija može da očekuje povoljan izvještaj Serža Bramerca u SB.