BANJALUKA - Iako ne postoji saglasnost tumačenja građanskog i nacionalnog u Ustavu BiH, on ipak ostavlja dovoljno prostora za dogovor kada bi postojalo političke volje na svim stranama da se nađe optimalno rješenje, smatraju pravni eksperti i politolozi.
Mile Lasić, profesor Filozofskog fakulteta u Mostaru, smatra da i ovakav ustav, koji predstavlja miješani model građanskog i nacionalnog, daje dovoljno prostora za rješenje političke krize u BiH.
"Kad bi se htjelo, mogla bi se naći neka sretna sredina, no problem je što to nitko neće i svatko tumači kako kome odgovara", istakao je on.
Dodao je da je u konkretnom slučaju na djelu antievropska politika SDP-a i njenog lidera Zlatka Lagumdžije koja ruinira čak i dobre elemente Ustava BiH.
"SDP želi ponovo 'male Komšiće' imati u Vijeću ministara. Na to nemaju pravo jer unutar sebe nemaju niti jedan postotak hrvatskog članstva niti im je pak izborno tijelo hrvatsko", rekao je Lasić. Dodao je da političkoj krizi u BiH doprinosi, pored nedorečenosti u Ustavu i Izbornom zakonu, tumačenje, koje, po pravilu, ide na štetu onih koji su manjina.
Kasim Trnka, profesor ustavnog prava na Sarajevskom univerzitetu, kaže da je Ustav BiH potpuno jasan kada se radi o tome šta je građansko a šta nacionalno, na način da su parlamenti na različitim nivoima u BiH zasnovani na principu predstavljanja građanskog interesa, dok su domovi i vijeća naroda zasnovani da predstavljaju nacionalne interese, a Predsjedništvo BiH zasnovano i na jednom i na drugom. Dodao je da moraju biti zastupljena oba elementa, i građanski i nacionalni.
"Ako se insistira previše na ovom zajedničkom elementu, onda to vodi unitarizmu, a ako se prenaglasi nacionalna komponenta, onda jačaju centrifugalne sile i sama zajednica onda postaje slaba. Mudrost na onima koji vode ovu zemlju je da se napravi ravnoteža između ova dva pola", smatra on.
Miroslav Mikeš, banjalučki advokat, je mišljenja da dejtonski Ustav, a posebno Izborni zakon, omogućavaju ovakvu praksu koja je na djelu u BiH, poput prakse da jednog člana bh. Predsjedništva izabere neko iz drugog naroda.
"Formalno pravno svaka partija ima pravo da ima svoj program i svoje kandidate a birači imaju pravo da izaberu koga hoće. Ne možete uskratiti nekom ljudsko pravo da ako je Bošnjak da glasa za hrvatskog člana Predsjedništva ako smatra da bi on bio bolji od kandidata Bošnjaka, to je njegovo osnovno ljudsko pravo", smatra Mikeš.
On kaže da to ne znači da se mogu opravdati zloupotrebe od strane SDP-a da voljom birača jednog naroda izabre predstavnika drugog.
Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci, smatra da ne postoje nejasnoće u vezi s tumačenjem Ustava BiH.
"Ne postoji nikakav nesporazum u Dejtonskom sporazumu nego postoji nastojanje predstavnika političara najbrojnijeg naroda u BiH da nametanjem priče o nedorečenosti Ustava nametnu princip jedan čovjek jedan glas. U preambuli je to jasno i nedvosmisleno rečeno, a imate i odluku Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u BiH", istakao je on.