SARAJEVO - Ustavni sud BiH odbacio je kao neosnovanu apelaciju Edhema Žilića, osuđenog na šest godina zatvora za ratni zločin počinjen nad srpskim i hrvatskim civilima u logoru "Musala" u Konjicu 1993. godine.
Ustavni sud zaključio je da u ovom slučaju nema kršenja prava apelanta na pravično suđenje.
"Sagledavajući postupak u cjelini, redovni sudovi su za osporene odluke dali detaljna, jasna i argumentovana obrazloženja u pogledu izvedenih dokaza i primjene pozitivno-pravnih propisa, te dali logična i uvjerljiva obrazloženja o postojanju krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva za koje je apelant proglašen krivim", navodi se u jučerašnjoj odluci Ustavnog suda.
U odluci se dodaje da iz obrazloženja osporenih presuda ne proizlazi ništa što bi ukazivalo da su redovni sudovi imali sumnju u pogledu postojanja bilo koje činjenice koja čini obilježje krivičnog djela koje je apelantu stavljeno na teret, pa da bi tu sumnju rješavali presudom na način koji je povoljniji za apelanta, prenosi Birn.
"Ustavni sud zaključuje da nema kršenja prava na efikasan pravni lijek u vezi s pravom na pravično suđenje jer je apelant imao mogućnost da izjavi žalbu protiv osporene prvostepene presude, koju je apelant i koristio, a činjenica da je korišteni pravni lijek rezultirao samo djelimičnim uspjehom, budući da je apelantu izrečena kazna zatvora smanjena, ne može voditi zaključku o kršenju tog prava", navodi se u odluci.
Prvostepeno vijeće Suda BiH je u novembru 2017. godine osudilo Žilića na devet godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a Apelaciono vijeće je u maju 2018. godine uvažilo žalbu odbrane i Žiliću smanjilo kaznu za tri godine.
Tužilaštvo BiH je 2016. godine optužilo Žilića da je, kao pripadnik Četvrtog bataljona Vojne policije takozvane Armije BiH i vršilac dužnosti upravnika /logora "Musala"/ "lično činio, naredio, omogućio i nije sprečavao nečovječna postupanja prema zatvorenicima hrvatske i srpske nacionalnosti koji su bili zatvoreni u sportskoj dvorani "Musala".
Prema optužnici, Žilić je od maja do oktobra 1993. godine omogućio stražarima nečovječno postupanje prema zatvorenicima, te neovlašteno ulaženje u zatvor licima koja su tukla zatvorenike i činile druga nečovječna djela.
U optužnici je navedeno da je Žilić u više navrata tukao zatvorenike raznim predmetima i zlostavljao ih prilikom obavljanja prinudnih radova.