SARAJEVO - Ustavni sud BiH je, prihvatajući apelaciju Bože Ljubića o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, djelovao suprotno svojim ranijim odlukama iz predmeta U 14/04 i U 2/11, istovremeno pobijajući i svoju odluku o konstitutivnosti naroda iz 2000. godine.
Ovo je jučer za "Nezavisne" izjavio Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, naglašavajući kako iznosi osobno mišljenje, a ne stav CIK-a.
"U konkretnom slučaju, Ustavni sud je, suprotno svojim odlukama iz predmeta U 14/04 i U 2/11, invertno postavio ovu stvar tako što je Ustav Federacije stavio iznad državnog Izbornog zakona (IZ). A u prethodnim presudama, Ustavni sud je zauzeo stav da se 'obaveze koje nameću državni zakoni moraju poštivati', pozivajući se na odredbu člana III/3.b), Ustava BiH", upozorava Arnautović. Podsjeća da su odluke US BiH konačne i obavezujuće, a da ovom odlukom uopće nije riješeno ni pitanje aktivnog i pasivnog prava birača iz Brčko distrikta koji glasaju za organe FBiH.
S tim u vezi, narednih sedmica i mjeseci možemo očekivati još veću pravno-političku buru kada je riječ o procesu izmjena IZ, a pogotovo prilagođavanju Izbornog zakona odluci Ustavnog suda po Ljubićevoj apelaciji.
Pojednostavljeno, državni zakon je rekao da se iz svakog kantona mora birati po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda, što je Ljubić osporio, zatraživši proporcionalan izbor, a što je Ustavni sud, na kraju, prihvatio.
Na ovaj način je, a što upozorava i Arnautović, pobio sam svoju raniju odluku o konstitutivnosti naroda iz 2000. godine, iz čega proizlazi da ćemo i ubuduće gledati izdvojena mišljenja u US BiH, a sasvim moguće i nova preglasavanja unutar same CIK BiH kada za to dođe vrijeme. Istovremeno, Vehid Šehić, bivši član CIK-a, danas predsjednik Foruma građana Tuzla, smatra da neće biti moguće provesti izborne rezultate ukoliko odluka Ustavnog suda po Ljubićevoj apelaciji ne bude provedena.
"Dakle, neće se moći formirati Dom naroda, a onda po automatizmu ni državni Dom naroda. Čistom analogijom, neće moći biti birani ni predsjednik Vlade, kao ni predsjednik i potpredsjednici FBiH itd.", ističe Šehić.
Kada se sve uzme u obzir, potpuno je izvjesno da će u narednim mjesecima ovo biti ključno političko pitanje u odnosima prevashodno SDA i HDZ-a, ali iznimno značajno i po stabilnost cijele države.
CIK BiH: Zasad ne možemo ništa reći
Maksida Bajramović, portparol CIK BiH, kaže da prema važećem Izbornom zakonu CIK ima obavezu raspisati izbore u maju 2018. godine.
"S obzirom na to da su u ovom trenutku otvorena mnoga pitanja, i da trenutno radi i Interresorna radna grupa za izmjene IZ BiH, a da je do maja duži period, ne možemo u ovom trenu ništa više reći. Sačekajmo do maja, da vidimo da li će se nešto promijeniti u IZ BiH, jer mi samo postupamo po IZ", istakla je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.