BiH

Pratite nas na Google news

Usvojen Prijedlog zakona o prestanku mandata članova VSTS-a

Usvojen Prijedlog zakona o prestanku mandata članova VSTS-a
Foto: Nedžad Uglješa | Usvojen Prijedlog zakona o prestanku mandata članova VSTS-a
Srna

SARAJEVO - Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojili su danas Prijedlog zakona o prestanku mandata Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH u sadašnjem sastavu, po hitnom postupku, a na prijedlog poslanika Dragana Mektića (SDS).

Kao razloge za usvajanje ovog zakonskog rješenja Mektić je u Prijedlogu zakona naveo, između ostalog, neusvajanje izvještaja o radu VSTS-a za 2017. i 2018. godinu, odsustvo poštivanja vladavine prava od nosilaca pravosudnih funkcija, sprege politike i pravosuđa, te donošenje nezakonitih podzakonskih akata.

Među razlozima za usvajanje Prijedloga zakona Mektić je naveo i odsustvo spremnosti pravosuđa da se bori protiv nezakonitosti u sopstvenim redovima, te ekspertiski izvještaj koji je predstavio njemački pravni stručnjak Rajnhard Pribe u kojem je naglašena i slabost VSTS-a u pogledu sprovođenja temeljne istrage poslije afere "Potkivanje".

Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH nije usvojen, jer nije dobio entitetsku većinu.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, kojim se uvodi inspekcijski nadzor u slučaju postojanja sumnje na korupciju i nepravilnosti u radu, uključujući i nesprovođenje finansijskih propisa, nije imao entitesku većinu i upućen je u proceduru naknadnog usaglašavanja.

Inspekcijski nadzor će vršiti budžetski inspektorat u okviru Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara na osnovu prijava pravnih i fizičkih lica, a predložena rješenja predviđaju novčane kazne za rukovodioce institucije BiH.

Uspostavljanjem ovog inspektorata BiH bi realizovala obaveze proistekle iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Istu sudbinu doživio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji BiH, čiji je predlagač Savjet ministara BiH kojim se usklađuje radnopravni status službenika sudske policije BiH sa ostalim policijskim službenicima, takođe je upućen na naknadno usaglašavanje.

Ministarstvo pravde dostavilo je okviru procjenu potrebnih finansijskih sredstava po kojoj je za sprovođenje zakona potrebno 168.000 KM dodatnih sredstava na godišnjem nivou iz budžeta BiH.

U naknadno usaglašavanje ide i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu državne pomoći u BiH, čiji je predalagač Savjet ministara, a kojim se vrši usklađivanje sistema državne pomoći sa obavezama preuzetim međunarodnim ugovorima koje je potpisala i ratifikovala BiH, a posebno obavezama koje slijede iz procesa evropskih integracija.

 

Ni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona BiH o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera, predlagač Savjet ministara BiH, prvo čitanje, nije dobio entitetsku većinu glasova, kao ni Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, čiji su predlagači poslanici Mirjana Marinković Lepić (Nezavisni blok) i Predrag Kojović (Nezavisni blok).

Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima stupio je 2008. godine, ali se u potpunosti ne primjenjuje, jer nije usklađen sa dugogodišnjom pozitivnom praksom u BiH, zemljama regiona i EU.

Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, predlagači poslanici Mirjana Marinković Lepić (Nezavisni blok) i Predrag Kojović (Nezavisni blok), s mišljenjem Komisije za finansije i budžet.

Ovim zakonom utvrđuje se razlika plate i ostalih naknada u vezi sa obavljanjem poslaničkog i delegatskog mandata za poslanike i delegate koji nisu u radnom odnosu u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Poslanici nisu prihvatili mišljenje Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, predlagač poslanik Damir Arnaut, i zakonodavni postupak o oovom zakonu se obustavlja.

Nije prihvaćen ni Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku, pa će ovaj prijedlog ići na usaglašavanje.

Riječ je o zahtjevu posdlanika Damira Arnauta kojim se maksimalan iznos otpremnine za zaposlene u institucijama BiH sa sadašnjih 30.000 ograničava na 10.000 KM, dok najniži ostaje na sadašnjem nivou 5.300 KM.

Ni Izvještaj Zajedničke komisije oba doma o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH nije dobio entitetsku većinu.

I Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama, čiji je predlagač poslanik Aida Baručija (Nezavisni blok), ide na usaglašavanje.

Baručijine izmjene Zakona odnose se na usmjeravanje od pet odsto, ukupnog prikupljenog godišnjeg iznosa po osnovu akciza na duvan i duvanske proizvode, prema Fondu solidarnosti Republike Srpske, Fondu solidarnosti Federacije BiH, te ekvivalentno nadležnoj instituciji u Brčko distriktu, sa izričito ekvivalentnom namjenom.

Svrha dopune Zakona je unapređenje zdravstvenog sistema u cjelini u BiH.

Istu sudbinu doživjeli su i Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2017. godinu i Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2018. godinu

 

Set izvještaja o radu i poslovanju BHRT-a za 2017. i 2018. godinu nije dobio zeleno svjetlo poslanika, a Predstavnički dom odlučio je da Izvještaj o radu Izvještaj o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2018, kao i za 2019. godinu uputi na naknadno usaglašavanje.

Izvještaji o radu Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica BiH ili drugi sud u skladu sa zakonom BiH, za 2018. godinu i 2019. godinu, takođe, ide na usaglašavanje jer nije bilo entitetske većine.

I Izvještaj o radu Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine BiH kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2018. godinu upućen je na usaglašavanje, kao i Izvještaj o radu Odbora za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH za 2018. godinu.

Predstavnički dom donio je istu odluku i u vezi sa Izvještajem o radu parlamentarnog vojnog povjerenika BiH za 2018. godinu, a to se odnosi i na

Izvještaj o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju za 2018. godinu, kao i na Izvještaj o stanju radijacione i nuklearne bezbjednosti za 2017. i 2018. godinu.

Na naknadno usaglašavanje upućeni su i Izvještaj o izdatim ispravama i odbijenim zahtjevima za izdavanje isprava za spoljnotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2017. godinu i Izvještaj o realizaciji izdatih isprava za spoljnotrgovinski promet oružja, vojne opreme i robe posebne namjene u 2017. godini.

Informacija o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inostranstvu za 2019. godinu nije primljena na znanje pa ide na usaglašavanje.

Predstavnički dom nije potvrdio odluku o učešću pripadnika policijskih službi iz BiH u Stabilizacijskoj misiji UN u Kongu, čiji je podnosilac Predsjedništvo BiH, jer nije bilo entitetske većine, pa se i ovaj materijal upućuje na usaglašavanje.

I poslanička inicijativa Predraga Kojovića, kojom se Savjet ministara obavezuje da uradi analizu propusnosti granice BiH i opremljenosti Granične policije za njenu bolju kontrolu ide na usaglašavanje, dok je usvojena inicijativa Mirjane Marinković Lepić kojom se zadužuje Savjet ministara da najkasnije u roku od 90 dana od dana usvajanja ove inicijative u Predstavničkom domu donese odluku o provjeri diploma svih zaposlenih u institucijama BiH u smislu kontrole validnosti diploma u skladu sa zakonskim propisima iz oblasti obrazovanja.

Predstavnički dom dao je saglasnost za više međunarodnih sporazuma o dodjeli grant sredstava za BiH, uklupne vrijednosti 140 miliona evra namijenjenih za projekte u Republici Srpskoj u oblastima zdravstva, obrazovanja, komunalne privrede i infrastrukture.

Riječ je o davanju saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 3 na Ugovor o finansiranju zaključen između BiH, Republike Srpske i Evropske investicione banke 5. oktobra 2011. u Luksemburgu i 25. oktobra 2011. u Sarajevu, s naknadnim izmjenama i dopunama s vremena na vrijeme (bolnice Republike Srpske), kao i davanju saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju i projektu između BiH koju zastupa Ministarstvo finansija i trezora i Republike Srpske koju zastupa Ministarstvo finansija i Grada Gradiške u iznosu od 10.266.845 evra – prikupljanje i tretman otpadnih voda Gradiška - faza 1.

Saglasnost je dobila i ratifikacija Nota sporazuma o finansijskoj saradnji između Savjeta ministara BiH i Vlade NJemačke za 2018. godinu, zaključen u Sarajevu, 9. decembra 2019, razmjenom diplomatskih nota, ratifikacija Sporazuma o grantu između Razvojne banke Savjeta Evrope i BiH u vezi s Regionalnim stambenim programom – BiH 6 /2018/, potpisan 30. septembra 2019. u Parizu.

Data je saglasnosti i za ratifikaciju Amandmana broj 1 na Ugovor o finansiranju zaključen između BiH, Republike Srpske i Evropske investicione banke 27. decembra 2016. u Sarajevu i 29. decembra 2016. u Luksemburgu i Banjaluci, kao i za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju i projektu između BiH koju zastupa Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara i Republike Srpske koju zastupa Ministarstvo finansija i Grada Gradiške u iznosu od 3.800.000 evra.

Niz materijala sa oznakom povjerljivo upućen je na usaglašavanje, nakon čega je peta sjednica Predstavničkog doma okončana.

Za 11. mart zakazana je tematska sjednica o stanju u pravosuđu BiH i radu VSTS BiH, nakon koje će biti održana i redovna sjednica Predstavničkog doma.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije