BiH

Pratite nas na Google news

Usvojen nacrt budžeta Kancelarije za reviziju institucija BiH, umanjen za 50.000 KM

Usvojen nacrt budžeta Kancelarije za reviziju institucija BiH, umanjen za 50.000 KM
Foto: Srna | Usvojen nacrt budžeta Kancelarije za reviziju institucija BiH, umanjen za 50.000 KM
Srna

SARAJEVO - Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH usvojila je danas Nacrt budžeta Kancelarije za reviziju institucija BiH za ovu godinu, koji je umanjen za 50.000 KM od predloženog.

Riječ je o umanjenju kapitalnih izdataka za 50.000 KM što je predložio predsjedavajući Komisije Predrag Kožul (HDZ).

Nacrtom ukupni planirani rashodi Kancelarije za reviziju za 2020. godinu iznose 5.355.000 KM, što je za 519.000 KM više u odnosu na 2019. godinu.

Član Komisije Dragan Bogdanić (SNSD) smatra da su neke stavke u Nacrtu previsoke, te da je 800 KM za jedan radni dan prevodioca i 600 KM za dekoracije sale izuzetno visoko.

Član Komsije Mirjana Marinković-Lepić (Nezavisni blok) podsjetila je da je Nacrt sa prošle sjednice Komisije vraćen zbog visokih stavki, ali da ništa nije promijenjeno.

"Sto za recepciju od 700 KM je cifra koju ekonomsko stanje u BiH ne može podnijeti", pojasnila je Lepićeva.

Nacrtom je predviđeno da je povećanje sredstava potrebno za plate zaposlenih u Kancelariji za reviziju institucija BiH, za šta je neophodno 3.485.000 KM, te za naknade troškova zaposlenih, za šta je planirano 310.000 KM.

Komisija je usvojila izvještaj o radu Kancelarije za razmatranje žalbi BiH za 2018. godinu, uz izmjene zaključka koje se tiču rasterećenja kanelarija u pojedinim gradovima, koje su zbog nedovoljnog broja zaposlenih preopterećene poslom.

Prema izvještaju, Kancelarija za razmatranje žalbi BiH tokom 2018. godine zaprimila je 3.652 žalbe od kojih je 3.385 riješeno, a u zaključku izvještaja naveden je problem nedovoljno zaposlenih u pojedinim kancelarijama.

Kožul (HDZ) je ukazao da je 50 odsto zaprimljenih žalbi bilo u Mostaru, navodeći da u odnosu na Banjaluku ima zaposleno jedno lice više, a da obje kancelarije rješavaju žalbe u vrijednosti do 800 KM.

"Mislim da je to najbolje riješti veličinom kancelarije, zato ću insistirati da se usmjeri na zapošljavanje većeg broja ljudi u Mostaru s ciljem balansiranja i omjera, jer zaposleni u Mostaru imaju previše posla", pojasnio je Kožul.

On je predložio da se Savjetu ministara naloži da obezbijedi sredstva kako bi Kancelarija za razmatranje žalbi BiH radila u punom kapacitetu.

Komisija je danas podržala inicijativu Edite Đapo (SBB), Saše Magazinovića (SDP) i Mirjane Marinković-Lepić da se u okviru Zakona o javnim nabavkama uvrsti kriterijum "zelene javne nabavke" kao instrument za zaštitu životne sredine i održivog razvoja.

Đapo je pojasnila da je potrebno da sve javne institucije na svim nivoima vlasti donesu zelene akcione planove u kojima se navode različite aktivnosti i mjere podrške za zelenu ili održivu javnu nabavku.

Prema njenim riječima, "zelene javne nabavke" definisane su u komunikaciji Evropske komisije "Javna nabavka" kao postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tokom svog životnog vijeka imaju manji loš učinak na životnu sredinu od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili.

Podnosioci Inicijative smatraju da je potrebno za svaku grupu proizvoda odrediti mjere i kriterijume koji sadrže ključne uticaje na životnu sredinu.

Kožul (HDZ) je rekao da se inicijativa tiče Zakona o javnim nabavkama i saglasan je da treba ići u izmjene i dopune Zakona.

Član Komisije Nermin Mandra (SDA) izrazio je zabrinutost da, dok to zaživi, ekološki i životinjski otpad, kako je rekao, može napraviti katastrofu.

"Ne vidim kako ovo može riješiti problem otpada iz mesne industrije", rekao je Mandra.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Dženan Đonlagić pojasnio je da inicijativu treba uputiti prema izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama.

"Ne bih da prejudiciramo šta će raditi komisija koja bude pripremala izmjene Zakona o javnim nabavkama", rekao je Đonlagić.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Jakov Galić (SP) istakao je da bi privreda BiH zbog neusklađenosti sa EU standardima mogla doći u poziciju da bude hendikepirana u odnosu na ponude iz EU.

Komisija je usvojila i informacije o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembra 2018. godine.

Član Komisije Dragan Bogdanić (SNSD) glasao je protiv ovog izvještaja, jer, kako je naveo, postoje određena neslaganja podataka kada je riječ o entitetskim zaduženjima.

"Bilo bi logično da se nesuglasice između ministarstva na nivou BiH, entitetskih ministarstava i Brčko distrikta usaglase, jer postoji dosta nesuglasica i nepodudarnosti podataka", naveo je Bogdanić.

Prema izvještaju koje je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara, spoljni dug BiH zaključno sa 31. decembrom 2018. godine iznosio je 8,2 milijarde KM, dok je unutrašnja zaduženost bila 2,9 milijardi KM.

U odnosu na 2017. godinu zaduženost u 2018. godini povećana je za 111 miliona KM.

Zaključno sa 31. decembrom 2018. godine ugovoreno je spoljnih kredita u ukupnom iznosu od 15,169 milijardi KM, od čega je angažovano 12,449 milijardi KM.

Na današnjoj sjednici usvojen je i izvještaj Centralne banke za 2018. godinu.

Komisija je usvojila i pregled stanja finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2016. i 2017. godini.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije