SARAJEVO - Članovi Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prihvatili su danas u Sarajevu Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije (CIK) BiH u 2014. godini, kao i Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH u prošloj godini.
Predsjedavajući Komisije Halid Genjac (SDA) rekao je da je izvještaj iz CIK-a veoma detaljan i da opširno govori o kompletnom izbornom procesu u BiH.
Prema njegovim riječima, u izvještaju je trebalo konkretno navesti političke stranke koje nisu u propisanom roku CIK-u dostavile finansijske izvještaje.
Dragutin Rodić /DNS/ smatra da se iz ovog izvještaja, koji je metodološki dobro urađen, može zaključiti da postojeći izborni sistem u BiH treba da doživi kvalitativne izmjene Izbornog zakona.
Predstavljajući Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, predstavnik ove institucije Mariofil Ljubić ukratko je upoznao članove Komisije o glavnim elementima izvještaja, ističući da ubuduće treba težiti da se svi sporovi pokušavaju rješavati mirnim putem i dogovorom, pogotovo kada je cijena predmetnih sporova niska.
On je naveo da se trenutno u BiH vodi oko 70 do 80 sporova u vezi sa protivpravnim lišavanjem slobode određenih lica, a apostrofirao je i probleme u vezi sa oduzimanjem imovine stečene krivičnim djelima, o čemu bi trebalo da više računa povede Savjet ministara BiH.
Ustavnoprvana komisija primila je na znanje Informaciju o radu Tužilaštva za 2014. godinu, uz sugestiju Domu naroda da je potrebno izvršiti određene izmjene Zakona o Sudu BiH i Zakona o krivičnom postupku BiH, posebno u dijelu prenosa nadležnosti i stvarne nadležnosti i rasterećivanja Tužilaštva prenosom nadležnosti na okružna i kantonalna tužilaštva kada je riječ o sitnijim krivičnim djelima.
Sredoje Nović /SNSD/ pitao je u kojoj funkciji parlament BiH razmatra izvještaje pravosudnih institucija, kad već godinama njihovi izvještaji bivaju ili odbijeni ili samo "primljeni k znanju", bez ikakvih praktičnih rezlultata ili efekata.
"Čije je to Tužilaštvo? Ovakva praksa je veoma politički štetna. Ako se izvještaj odbije, zašto izostaju određene konsekvence", upitao je Nović.
Prema njegovim riječima, u izvještaju nedostaje nacionalna struktura u Tužilaštvu BiH, jer to ne treba da bude tajna ili predmet mistifikacije, kao ni priznanje ili konstatovanje vlastitih subjektivnih slabosti u ovoj instituciji i njenom radu.
"Saradnja Tužilaštva i policijskih struktura svakao je najvažnija karika u pravosudnom lancu u BiH, i na tome treba još više raditi na konkretnom planu i tješnjim vezama u bazi i na terenu, a ne samo putem određenih seminara", rekao je Nović.
Tužioci, istakao je on, moraju da imaju dominantnu ulogu u provođenju zakona u BiH, ali saradnja sa policijom mora biti na visokom nivou.
Nović je sugerisao da Tužilaštvo BiH treba da preciznije izvještava o broju podignutih optužnica i presuda, dakle, o konkretnim efektima njihovog rada na procesuiranju krivičnih djela.
On smatra da je Tužilaštvo BiH veoma mali broj predmeta prenijelo na sudove i tižilaštva u entitetima, dok bi njihovim povećanjem rad pravosuđa u cjelini bio efikasniji.
Nović je ponovio primjedbe na račun selektivnog pristupa Tužilaštva BiH određenim krivičnim predmetima koji dugo čekaju svoj sudski epilog, a za koje je javnost veoma zainteresovana.
Tokom diskusije čuli su se i stavovi da Tužilaštvo BiH mora dati još veći doprinos kao korektiv među konstitutivnim narodima i jačanju međusobnog povjerenja, bez diskriminacije i selektivnog pristupa, što je posebno vidljivo u procesima istraživanja ratnih zločina.
Tužilac u Tužilaštvu BiH Božo Mihajlović ukratko je predstavio elemente ove informacije, ističući da je njeno prezentovanje pred parlamentom BiH zakonska obaveza.
On je naveo da se proces zapošljavanja u Tužilaštvu odvija uz puno poštivanje nacionalne strukture zaposlenih. Prema njegovim riječima, subjektivne slabosti u radu svakog tužioca poslate su u Visoki sudski i tužilački savjet BiH, koji prati i ocjenjuje njihov rad.
Mihajlović smatra da bi izmjenama zakona trebalo poboljšati rješenja za potvrđivanje optužnica ili određivanja privora u uslovima prenosa nadležnosti.
On smatra da uloga Tužilaštva nije da bude "korektor odnosa između naroda", nego da bude "snažan instrument pravde".
Prema njegovim riječima, Tužilaštvo BiH je suočeno i sa problemom adekvatnog smještaja i prostora za kvalitetan rad tužilaca.
Ustavnopravna komisija Doma naroda razmotrila je i saradnju sa međunarodnim organizacijama, s posebnim osvrtom na saradnju sa Kancelarijom rezidentnog koordinatora UN i Odsjekom OEBS-a za demokratsko upravljanje.