SARAJEVO - Državni službenici koji se odluče da prijave korupciju u institucijama BiH ubuduće bi trebalo da imaju nešto bolje mehanizme zaštite ukoliko Predstavnički dom parlamenta BiH na sjednici za desetak dana usvoji izmjene zakona koji regulira ova pitanja.
Naime, na inicijativu poslanika Aleksandre Pandurević, Borjane Krišto i Mirsada Isakovića, a na prijedlog Agencije za prevenciju korupcije (APIK) te amandmane koje je u međuvremenu uložila Mreža "Account", poslanici će na sjednici 17. januara odlučiti o prihvatanju ovih izmjena.
U najkraćem, izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH (puni naziv) želi se jasnije definirati status ovih ljudi koji samim činom prijave korupcije rizikuju vlastiti posao.
Nevladini aktivisti, prevashodno, smatraju da zakon koji je stupio na snagu 1. januara 2014. godine nedovoljno štiti uzbunjivače, odnosno da je nedefiniran po pitanju pravnog statusa ovih ljudi.
"U primjeni zakonskog rješenja uočeni su pravni nedostaci koji se odnose na mehanizme zaštite prijavilaca korupcije, statusna pitanja tih lica, pitanja otklanjanja štetnih radnji, kao i prestanak pružanja zaštite licu koje ima status zaštićenog prijavioca korupcije. S tim u vezi, pojavila se potreba za unapređenjem normativnog okvira za efikasniju zaštitu ovih lica", piše, između ostalog, u Prijedlogu izmjena ovog zakona.
Jedna od značajnih odredaba koje se uvode jeste da se uzbunjivač (prijavitelj) "neće smatrati materijalno, krivično ili disciplinski odgovornim za otkrivanje poslovne tajne u slučaju prijavljivanja korupcije nadležnom autoritetu".
Dženana Alađuz, direktor Infohouse-Mreže "Account", navodi kako njihova organizacija smatra da bi bilo najbolje u potpunosti izmijeniti ovaj zakon.
"On je već godinama na snazi, a znamo da se malo državnih službenika, na koje se taj zakon odnosi, odvaži da prijavi korupciju jer se ne osjećaju sigurno. Samo je nekoliko osoba, od 26.000 do 29.000 državnih službenika koliko ih ima, dobilo status zaštićenog prijavljivača", kaže ona.
Alađuzova pojašnjava da je njihova mreža uputila amandmane koji su tiču situacija u kojima APIK reaguje po prijavi uzbunjivača, kao i još neke amandmane, zaključujući kako sve to "nije dovoljno".
Portparol APIK-a Sanita Sivić pojašnjava da se osnovna izmjena odnosi na definiranje "jasnijih mehanizama za dodjelu i oduzimanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije".
"U postojećem zakonu imamo definiran način dodjele statusa zaštićenog prijavitelja, ali ne i oduzimanje tog statusa u slučaju prestanka potrebe za tim. Agencija je do sada, od 20 zahtjeva koliko smo imali od donošenja zakona, dodijelila pet statusa zaštićenih prijavitelja korupcije, dok smo 15 zahtjeva odbili", ističe Sivićeva.
Razlozi za odbijanje su, kako pojašnjava, bili formalno-pravne i suštinske prirode, od kojih se neki odnose na činjenicu da podnosioci zahtjeva nisu bili uposlenici državnih institucija, što je osnovni uslov za dodjelu statusa zaštićenog prijavitelja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.