SARAJEVO-Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH zahtijeva od Tužilaštva BiH i Suda BiH da razmotre analizu sutkinje Džoane Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina i odgovore na svaku njenu tačku, te to dostave do iduće sjednice VSTV-a u oktobru.
To je jedan od zaključaka sa današnje sjednice VSTV-a koji je primilo k znaju ovu analizu ocijenivši je korisnom za unapređenje stanja u ovoj oblasti. Na ovu analizu, odnosno izvještaj OSCE-a, iz juna oštro je tada reagovalo Tužilaštvo BiH odbacivši je kao zlonamjernu, neosnovanu, neistinutu i paušalnu istakavši da su ponosni na svoje rezultate rada.
Tokom sjednice se čulo da se analiza treba shvatiti kao dobronamjerna, a nekoliko članova je ocijenilo da je reakcija Tužilaštva bila neprimjerena.
VSTV je zaključilo i da se analiza uputi njihovoj Komisiji za efikasnost tužilaštava koja treba pripremiti izvještaj koje su preporuke iz analize provedene, a koje su preostale kako bi se vidjelo šta je primjenjivo i korisno za pravosuđe i koje inicijative se mogu pripremiti radi poboljšanja stanja.
Potpredsjednik VSTV-a Jadranka Lokmić Misirača, kazala je da je VSTV ispoštovalo preporuke koje su se odnosile na njih.
„Ne smijemo otići sa sjednice da smo nemoćni i ograničeni u resursima da riješimo probleme u pravosuđu. Rezultati rada Tužilaštva BiH koji su pročitani nisu odgovor ni na jednu primjedbu iz analize“, kazao je Goran Nezirović, član VSTV-a koji je i predložio uvrštavanje ove tačke na dnevni red uz obrazloženje da pravosuđe mora naći mehanizam samokritike.
Mahmut Švraka, član VSTV-a, naglasio je da ima 580 predmeta ratnih zločina i po sadašnjem tempu neće se završiti za 20 godina, te da na njima treba raditi, dok je njegova kolegica Ružica Jukić istakla da je za rezultate analize kriv i VSTV, te da nikad nisu pozvali glavnog tužioca da se raspravlja o problemima. Naglasila je i da smatra da ratni zločini nikad nisu ni trebali biti proslijeđeni u BiH na suđenje „jer smo svi sudionici rata, svi smo svjedoci nečega“.
Član vijeća Zijad Kadrić kazao je da smo svi pioniri vezano za procesuiranje ratnih zločina i da nedovoljno znanje treba nadoknaditi predanim radom.
U analizi je britanske sutkinje Korner između ostalog je navedeno da treba prestati sa praksom podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme” ili zbog pritisaka medija ili grupa žrtava, da treba izvršiti reviziju kriterija po kojima se definiše složenost predmeta kako bi samo najsloženiji predmeti došli pred državno pravosuđe, te da mali broj počinioca pripada kategoriji onih koji su bili na rukovodećim pozicijama ili su imali komandnu odgovornost.