Ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH Vahid Hećo najavljuje u sektoru energetike investicije od dvije do dvije i po milijarde eura, snažne promjene u načinu upravljanja javnim preduzećima, te prodaju oko milijardu dolara imovine.
`Dok ja nisam došao, u ovom ministarstvu niko o energiji nije pričao, a ovaj sektor će sada privući investicije od dvije do dvije i po milijarde eura. Naša predizborna obećanja nisu bila ubleha`, ističe Hećo.
NN: Može li Vlada FBiH dionice `Bosnalijeka` prodati na berzi ili mora raspisivati tender?
HEĆO: Vlada sa svojim kapitalom može raspolagati kako želi, u skladu sa zakonom. Možemo ići na berzu, ali zavisi sa koliko dionica i po kojoj cijeni. Pošto je `Bosnalijek` jedna od kompanija koja je bila interesantna - biće prva, a Vlada će u svim kompanijama, pa i tamo gdje ima većinski kapital ići na berzu jer je to najtransparentnije. Nećemo obarati dionice, a ovo sa `Bosnalijekom` bilo je rezultat prigovora da s Libijom pravimo štetan ugovor.
NN: Ali sada prozivaju Vladu da je `Bosnalijek` poklonjen?
HEĆO: Niko ništa ne poklanja. Mi bismo bili najsretniji da smo novcem vratili dug. A da smo 12 miliona dolara dionica izbacili na berzu srozali bismo dionice na 15 KM. Bojazan je postojala i u Vladi i zato smo išli sa probom u kojoj smo rekli da je dionica napuhana.
NN: Hoćete reći da je odluka Vlade bila da na konferenciji za novinare objavi da je vrijednost dionica pretjerana?
HEĆO: Tako je! Mi želimo da ta dionica dostigne maksimalnu moguću vrijednost.
NN: Rekli ste da Vlada ne dobija dividendu od jednog broja preduzeća u kojima je suvlasnik, iako je ta dividenda dijeljena?
HEĆO: Mi to moramo provjeriti, da li postoji dogovor o tome i šta je s tim novcem, jer ako se dividenda dijeli, onda se dijeli svima.
NN: Veliki projekat koji slijedi je zakon o kontroli privatizacije i kontrola privatizacije. Šta očekujete od ovog procesa i u kojem periodu?
HEĆO: Moramo korjenitije napraviti reforme privatizacije, možda i ukinuti kantonalne agencije koje su do sada prodale oko 95 posto kompanija iz svojih nadležnosti, a federalnoj agenciji ojačati odjeljenje za pasivni podbilans i za kontrolu privatizacije. Nama van granica leži oko milijardu dolara imovine i novca. Razmišljamo da ojačamo odjeljenje za pasivni podbilans i sva potraživanja prodamo putem tržišta, kako bismo što prije došli do novca.
NN: U kojoj fazi je realizacija projekta s APET grupom (izrada dokumentacije za gradnju hidrocentrala) i da li je uklonjena greška iz sporazuma prema kojoj APET dobija sve poslove u gradnji nekoliko hidrocentrala?
HEĆO: Bila je to greškica koja se potkrala samo u okvirnom sporazumu sa EP HZ HB i mislim da je ona već otklonjena. Ali ono što je bivši premijer potezao je bilo više da bih ja popustio na nekim drugim stvarima, a nema veze sa zakulisnim radnjama u vezi s APET grupom. Nisam zadovoljan angažmanom elektroprivrednih preduzeća i tu se ljutim, pogotovo s EP BiH, jer nisu bili agilniji u pokretanju aktivnosti na pripremi za izradu dokumentacije za poslove koji su im dodijeljeni. S druge strane, to možda i nije loše, jer sada kod traženja strateških partnera za termoenergetske objekte, četiri kompanije koje su ostale u igri za strateške partnere hoće Tuzlu i Bugojno, a neće Kongoro i Kakanj. Pošto nam je želja da se svi ovi objekti počnu graditi što prije, razmišljamo da razvežemo postojeći paket sa APET grupom i napravimo nove pakete, ali moramo voditi računa da partner to prihvati, da ne dođe do tužbi.
NN: Šta će biti sa tenderom za `Hidrogradnju` i `Energoinvest`?
HEĆO: To su kompanije koje država ne treba lako dati u privatne ruke, jer masa projekata koje planiramo može ići preko njih i zašto davati nekom nešto što je nama korisno. Sve projekte koje pripremamo s APET-om može realizovati `Hidrogradnja` i zašto da mi sada prodajemo nekome ispod cijene. Nema smisla!
NN: Zašto je kod nas stalno na sceni naknadna pamet, uvijek se na pola puta ili na kraju shvati da je napravljena greška?
HEĆO: Kada sam ja tek došao u Vladu skinuo sam privatizaciju `Hidrogradnje`, ali mislim da je tada neko, bez našeg znanja i vrlo smišljeno, provukao izmjene zakona prema kojima se privatizacija može pokrenuti bez saglasnosti resornog ministarstva.
NN: Koliko u svom resoru imate preduzeća u teškoj situaciji?
HEĆO: Mnogo! Sva namjenska industrija, rudnici... Ima ih dvadesetak, ali mislim da ćemo mi ta preduzeća spasiti sredstvima od pozitivnog podbilansa.
NN: Imali ste nedavno sastanak sa stranačkim šefovima. Jesu li zadovoljni planovima i programima?
HEĆO: Dobili smo maksimalnu podršku. Kod nas je problem što kada u RS premijer pokrene aktivnosti na izgradnji energetskih objekata, bez tendera i konkursa na osnovu vlastite odluke o strateškom partneru, svi šute, a mi poštujemo procedure i onda sva vika na nas. Mediji i opozicija moraju prepoznati kada je nešto korisno za državu, a kada ima pozadinu.
Oko 50 odsto direktora biće smijenjeno
NN: U kojoj fazi je najavljena smjena nadzornih odbora?
HEĆO: Konkurs za 28 preduzeća je već otvoren, za kraj juna će biti zakazane sjednice skupština i izmijenjeni statuti, a potom uvodimo uprave. Nastojaću da više nema direktora, nego predsjednici uprava u kojima će direktor biti prvi među jednakima, a saradnike će mu birati nadzorni odbor, jer ne može jedan čovjek odlučivati o imovini od milijardu KM ili o 5.000 ljudi.
NN: Koliko direktora će biti smijenjeno?
HEĆO: Do 50 posto ih neće ostati, jer ove kompanije su došle u tešku poziciju, ne zbog teške situacije u državi nego zbog lošeg rukovodstva.