BRISEL, SARAJEVO - Nakon lokalnih izbora u BiH neophodno je snažno pokrenuti reformske procese i pojačati napore za sprovođenje evropske "mape puta" već do kraja godine, izjavio je danas za "Nezavisne" Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH.
Visoki predstavnik je nakon povratka iz Brisela prenio svoje impresije i zapažanja sa sastanaka s čelnicima EU, od kojih je jedan održao i s novim direktorom Direktorata Evropske službe za vanjske aktivnosti (EEAS) za Evropu i centralnu Aziju, španskim diplomatom Luisom Felipeom Fernandezom de la Penjom. On je, podsjećamo, kao evropski diplomata koji će "pokrivati" i zapadni Balkan, na ovoj funkciji naslijedio Miroslava Lajčaka, nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH, koji je u međuvremenu preuzeo vođenje slovačke diplomatije.
"Brisel sam općenito izvijestio o mogućnostima koje se mogu otvoriti nakon izbora. To su, prije svega, implementacija presude 'Sejdić i Finci' iz 'mape puta' i ispunjavanje uslova za aktiviranje MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO-u). Atmosfera će biti mirnija i ja vjerujem da je već do kraja godine moguće napraviti dodatni napor za sprovođenje 'mape puta'", naglašava Incko.
Prema njegovim riječima, uprkos zastoju na evropskom putu, Brisel je i dalje privržen BiH i njenim susjedima te naglašava koliko im je regija važna. Incko najavljuje da će De la Penja, koji izuzetno dobro poznaje situaciju u našoj zemlji, uskoro posjetiti region. Ipak, i EU je svjesna s kakvim se sve teškoćama susreće Bosna i Hercegovina.
Atmosfera nakon izbora će biti mirnija i vjerujem da je moguće napraviti dodatni napor za sprovođenje "mape puta", kazao Incko
"Čelnicima EU sam rekao da je do kraja maja bilo puno napretka, ali da je onda sve stalo. Ali evo, ponovo imamo mogućnost da se nakon izbora vratimo na pravi put", zaključuje Incko.
Krajem juna ove godine čelnici sedam političkih partija iz BiH na sastanku s evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom u Briselu usaglasili su detalje iz "mape puta", od čijeg sprovođenja direktno zavisi podnošenje aplikacije za članstvo u EU.
Politički lideri su se tada obavezali da će postići dogovor u pogledu sprovođenja presude "Sejdić i Finci" i neophodnih ustavnih zahvata, a usaglašena je i potreba da se preuzimanje zakonske regulative EU vrši na ujednačen i koordiniran način na cijeloj teritoriji BiH.
Iako je politička kriza u međuvremenu dosegla svoj vrhunac, a zadani rokovi probijeni (kao i septembarski rok za aktiviranje MAP-a), postoje mišljenja da Bosna i Hercegovina i dalje ima realne šanse da do kraja godine podnese vjerodostojnu aplikaciju za članstvo u EU.