BiH

Varhelji sa članovima Predsjedništva BiH: Nove vlasti moraju početi ispunjavati prioritete

Varhelji sa članovima Predsjedništva BiH: Nove vlasti moraju početi ispunjavati prioritete
Foto: Nedžad Uglješa | Varhelji sa članovima Predsjedništva BiH: Nove vlasti moraju početi ispunjavati prioritete

SARAJEVO, BANJALUKA - Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, započeo je danas dvodnevnu posjetu BiH, s namjerom da ojača šanse BiH da na decembarskom samitu Evropskog savjeta dobije kandidaturu za članstvo u EU.

Danas poslijepodne sastao se s članovima Predsjedništva BiH, a tom prilikom je rekao da je naredni četvorogodišnji mandat prilika da se radi na ispunjavanju 14 ključnih evropskih prioriteta. Rekao je da se zbog rata u Ukrajini Evropa nalazi u novoj geopolitičkoj poziciji, te da je kandidatura BiH važna ne samo za tu zemlju i njene građane, već i za samu EU.

"Prije nešto više od mjesec dana predložili smo našim zemljama članicama da se BiH dodijeli kandidatski status i tim povodom dolazim u Sarajevo da se dogovorimo o narednim koracima kako da do toga dođe. Kandidatura je ponuda BiH jer to radimo za ljude u BiH", rekao je on na pres konferenciji nakon sastanka.

Rekao je da bi dobijanje kandidatskog statusa došlo uz velika očekivanja i pozvao je vlasti da bez daljih odlaganja postignu rezultate u sprovođenju reformi.

"Želimo opipljive i jasne rezultate o kojima moramo izvijestiti Evropski savjet. I nadam se da će biti dodijeljen kandidatski status, ali za to je potrebno da Savjet ministara BiH usvoji sve mjere koje će omogućiti dalje iskorake na evropskom putu", rekao je on.

Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, je izrazila nadu da će EU prepoznati specifičnosti koje postoje u BiH, aludirajući na ustavno uređenje i postojanje konstitutivnih naroda.

"Zadovoljna sam sastankom i zahvaljujem se Varheljiju na angažmanu prema kojim bi se trebao dobiti kandidatski status. Desile su se novosti, u narednih deset dana bi se u RS treba konstituisati Vlada RS. Takođe, formira se vlast i na ostalim nivoima u BiH", rekla je Cvijanović.

Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, je rekao da se protekle četiri godine obilježili stagnacija i zastoji, te je poručio da EU ima jasne standarde koje je potrebno ispuniti, posebno kad je riječ o ljudskim pravima.

"Očekujem da nova parlamentarna većina počne istinski raditi na provođenju preporuka EU", rekao  je on i dodao da je sastanak s Varheljijem bio ohrabrujući.

I on je poručio da je pitanje evropskih integracija BiH u interesu ne samo BiH, već i same EU.

Što se tiče očekivanja, Varhelji je rekao da BiH treba da brzo formira organe vlasti, usvoji strategiju o migracijama i azilu i borbi protiv organizovanog kriminala. Takođe, očekuje se usvajanje izmjena i dopuna koje se odnose na integritet pravosuđa i novi Zakon o sudovima, te preduzimanje mjera za konačno stavljanje u funkciju kontakt tačke za saradnju sa Europolom.

Varhelji će sutra razgovarati i s Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, koji je danas je rekao da će s evropskim komesarom razgovarati o svemu, osim o sankcijama Rusiji.

"EU je partner sa kojim treba sarađivati, ali RS neće prihvatiti uvođenje sankcija Rusiji. To pitanje neće biti stavljeno na sto i nećemo prihvatiti sankcije Rusiji bez obzira šta od nas očekivali. To što oni vode rat sa Rusijom, ne treba da mi trpimo zbog toga", rekao je Dodik.

Takođe, prema njemu, tačka spora s EU je pitanje visokog predstavnika kojeg RS ne priznaje. On je upitao koja je to EU koja kaže da BiH može imati kandidatski status, ali će ostati Kristijan Šmit, kao i sudije Ustavnog suda BiH.

"Kada pričaju istinu, da li kada govore o vladavini prava ili da treba da ostane visoki predstavnik? To ću pitati na sastanku", istakao je Dodik, a prenosi Srna.

U ključnima nalazima nakon objavljivanja Izvještaja o napretku Evropske komisije, istaknuto je da je BiH usvojila restriktivne mjere prema Rusiji, ali da je zbog otpora u RS otežana njihova puna implementacija.

U nezvaničnim razgovorima nekoliko zvaničnika iz EU nam je sugerisalo da je otpor kandidaturi nekoliko zemalja i dalje jak, a po svemu sudeći radi se o Francuskoj i Holandiji, koje smatraju da BiH nije napravila dovoljan iskorak.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe smatra da je otpor dobijanju kandidature idalje prevelik.

"Izgleda da se misli da bi to bio poklon za BiH, pogotovo što nema političke volje za reformama u državi. Međutim, ipak smatram da bi davanje kandidature BiH bila najmudrija odluka EU u posljednjih nekoliko godina", zaključuje on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije