BANJALUKA - Većina od ukupno 12 firmi koje su se bavile izvozom oraha u Tursku je u posljednjih godinu dana nekoliko puta mijenjala adrese i brojeve telefona, tako da je skoro nemoguće doći do njihove sadašnje adrese ili nekog od rukovodećih ljudi.ković
Tako je, na primjer, firma "Ursuz" d.o.o. iz Prijedora, čija je osnovna djelatnost prodaja rezervnih dijelova za istoimene traktore i poljoprivredne mašine, promijenila nekoliko lokacija i telefonskih brojeva u proteklih nekoliko godina, dok se na kontakt telefone firme "Dado produkt" iz Kozarske Dubice, čija je djelatnost takođe prodaja opreme, mehanizacije i rezervnih dijelova mašina za poljoprivrednu proizvodnju, niko ne javlja.
Dobro upućen izvor "Nezavisnih", koji se takođe bavi prodajom poljoprivredne mehanizacije, kaže da firme "Ursuz" d.o.o. uopšte nema već godinu dana na tržištu, te da je prije izvjesnog vremena sarađivao sa istima u vezi s prodajom nekih rezervnih dijelova.
"Mi smo sarađivali i radili zajedno, doduše, ne pretjerano, već u nekom manjem obimu, ali tih ljudi nema više od godinu dana, nemam njihov broj telefona, ni adresu niti išta drugo", tvrdi naš izvor, koji je zbog konteksta priče htio da ostane anoniman.
Takođe je nemoguće doći i do firme SARAF d.o.o. iz Sarajeva, za koju se zna da je u vlasništvu jednog turskog državljanina, jer više nije na adresi na kojoj je bila registrovana, u šta su se uvjerili i sami inspektori UIO BiH.
Firma "Florakom" iz Banjaluke takođe nema ni adrese ni broja telefona.
Nevalija Turfunović, direktor firme "Maočanka" d.o.o. iz Brčkog, kaže da je ova firma potpuno legalno u protekle dvije godine izvezla u Tursku oko 700 tona oraha, te da je inspekcija dolazila u ovu firmu i napravila zapisnik.
"Oni sad hoće da prebroje koliko oraha ima u BiH. Meni kad dođe čovjek iz Banjaluke ili Mostara sa otkupnim blokom može napisati na njemu koje hoće ime, ja nisam policajac pa da mu tražim ličnu kartu", kaže direktor "Maočanke", napominjući da nema nikakvih nepravilnosti u poslovima ove firme, koja se inače bavi uvozom i izvozom voća.
Inspektori UIO već su ispitivali osumnjičene osobe da li su izdavale i prodavale otkupne blokove za orahe. Većina njih je priznala da je to radila.
Iz Poreske uprave RS rekli su da dokumenti o izdatim otkupnim blokovima poslati iz UIO BiH još nisu stigli na njihovu adresu.
"Za sada još nema dokumentacije iz UIO BiH, tako da ne možemo govoriti o ovim navodima", kazala je Mila Štrkić, portparol Poreske uprave RS.
Ni u Ambasadi Turske u Sarajevu nisu željeli da komentarišu ovaj slučaj, pravdajući se da je i ataše za trgovačke poslove Ambasade, kao i sam ambasador, odsutan.
"Trgovačkog atašea trenutno nema u zemlji, tako da vam bez njega ne možemo ništa reći, jer se to direktno tiče njegove nadležnosti. Čuli smo za cijelu priču, ali do sada nismo dobili nikakvu obavijest ili dopis od nekog zvaničnog organa", kazali su u turskoj ambasadi.
Podsjećamo da se u ovom slučaju radi o ukupno 12 firmi iz Sarajeva, Velike Kladuše, Mostara, Modriče, Doboja i s područja distrikta Brčko, koje su carinskim prevarama stekle dobit od skoro 15 miliona maraka.
Iz UIO kažu da svi ovi detalji ukazuju da se radi o dobro smišljenoj prevari. U BiH su uvoženi jeftini orasi iz Ukrajine, Moldavije i Rumunije, pa su potom ove firme fiktivno prikupljale otkupne blokove od seljaka u BiH, na kojima su prikazivani orasi kao da su proizvedeni u BiH. Na taj način se, kako pojašnjavaju u UIO, mogao dobiti obrazac EUR 1 kao dokaz o porijeklu robe iz BiH, pa onda nije morala biti plaćena carina.