SARAJEVO - BiH ne može isplatiti dug iz arbitraže u slučaju „Viaduct“ jer kompanija nema aktivan račun niti jasne podatke za uplatu. Problem dodatno komplikuju sporovi između institucija i raniji propusti u vođenju postupka.
Ukratko:
- BiH ne isplaćuje dug jer nema računa firme „Viaduct“
- Kompanija je u stečaju, a tužioci nisu naveli račun
- Institucije godinama ignorisale upozorenja
- Kamate rastu, odgovornost i dalje nejasna
Kazala je ovo Jelena Cvijetić, pravobranilac BiH, govoreći na javnom saslušanju Pravobranilaštva BiH, a koji se vodi pred Komisijom za borbu protiv korupcije i Komisijom za finansije i budžet Parlamenta BiH.
"Tužioci u samom prijedlogu za izvršenje nisu uopšte stavili na koji račun da se uplati. Advokati su u dopisima stavljali račun nekog fonda, skraćenice, strane riječi. Sad i da se krene na isplatu nema podatka na koji račun", kazala je Cvijetićeva.
Zašto BiH ne može isplatiti dug
Ona je ovu arbitražu naslijedila od bivšeg pravobranioca Mlađena Mandića, te je ovom prilikom zatražila da se ne govori javno o aktuelnim arbitražnim procesima, jer, kako je navela, to može iskoristiti protiv njih na sudu.
U slučaju "Viaduct", tvrdi da Pravobranilaštvo BiH nisu ispoštovali ni Vlada Srpske niti Savjet ministara BiH.
"Kada govorimo o 'Viaductu', mi smo, postupajući po sporazumu između Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara BiH, obratili se i jednim i drugima još 2018. tražeći da se isplata izvrši. Čak 15 podnesaka smo uputili i predložili konkretno rješenje. Nismo dobili odgovor od Vlade RS, a prijedlozi koje smo dostavljali Vijeću ministara BiH nisu bili usvojeni na način kako smo to mi predložili", tvrdi Cvijetićeva.
Kako je vođen spor i gdje je nastao problem
Mlađen Mandić rekao je da je kao pravobranilac učestvovao u tri arbitraže, a da su pored "Viaducta" to bili Ugljevik i "Krajina".
Sva tri slučaja, naveo je, bila su provedena na isti način, radilo se o preduzećima iz Srpske, a da je vlast u Republici Srpskoj tražila da on vodi sporove i da će snositi sve troškove spora.
"Kada je riječ o 'Viaductu', 2016. smo dobili informaciju da će se pokrenuti arbitraža, a tužbu smo dobili 2019. Ja sam napravio sporazum i pozvao Željku Cvijanović te smo to uputili Vijeću ministara BiH. Kada sam pročitao tužbu, vidio sam da RS, BiH, veoma loše stoji, nazvao sam ministra Petra Đokića tada i tražio sastanak sa Vladom RS i rekao da treba dobro pročitati tužbu jer ćemo vjerovatno izgubiti arbitražu te da idemo na nagodbu", ispričao je Mandić.
Pokušaj nagodbe od 3,5 miliona evra
Dodao je da je ponuda od advokatske kancelarije za nagodbu bila 3,5 miliona evra.
"Ministar Petar Đokić je rekao da on to ne može da riješi sam, već treba Vlada RS. Taj sastanak direktora elektroprivreda i Vlade RS je više ličio na to da se pokaže da nisam u pravu. Prekinuli su taj sastanak i svaki kontakt sa mnom. Nisam ni znao kasnije da je ročište održano putem video-linka u Vašingtonu, a ja sam se ranije izrazito protivio da se tako održi. Vlada RS me je potpuno isključila iz tog procesa. Dakle, ja nisam znao kada je bilo glavno ročište, pokušao sam ih kontaktirati, ali se nisu javljali. Tek sam kasnije dobio tu presudu. Kada je u pitanju izbor advokatske kancelarije koja će da zastupa BiH u ovom slučaju, ja sam tad rekao da je previše ljudi, da se previše troši para. U sporazumu sam bio obavezan da potpišem samo za onu advokatsku kuću koju izabere Vlada RS", tvrdi Mandić.
Dodao je da kada je, spor izgubljen 2020, lično pisao Vladi RS da izmiri obaveze.
Kamate rasle dok su institucije čekale
"Vlada RS je tražila poništenje arbitražne odluke, a za to vrijeme je išla kamata. Četiri-pet akata sam uputio Vladi RS da se to što prije isplati jer su kamate ogromne. Neko u vlasti RS to nije ozbiljno shvatao ili ga baš bilo briga jer nisu njegove pare", kazao je Mandić.
Pročitajte još:
Cvijanović: Račun "Viaducta" nije validan, ovo je prevarantska priča
Slučaj "Viaduct": BiH ima rok do ponedjeljka ili će gubiti 287.000 evra mjesečno