VAŠINGTON - Njemačka smatra da se u BiH za propast pregovora veoma često požuruje s okrivljivanjem samo jedne strane - srpske, jer treba izvršiti pritisak i na ostale dvije strane - bošnjačku i hrvatsku, kako bi i one učinile određene ustupke, stoji u depeši od 12. marta 2009. odaslanoj iz američke ambasade u Berlinu.
Depeša opisuje sastanak Emili Haber, specijalnog izaslanika njemačkog MIP-a za jugoistočnu Evropu, i Filipa Gordona, pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.
"Haberova je rekla da je rezultat pregovora u Butmiru istinski razočaravajući, ali je dodala da, iako mnogi misle da je Milorad Dodik, lider SNSD-a i tadašnji premijer RS, taj koji je prepreka dogovoru, pritisak treba izvršiti i na Hrvate i Bošnjake, koji takođe nisu bili od neke koristi. Ona smatra da pritisak na Dodika treba da izvrši EU, dok bi pritisak na Bošnjake trebalo da izvrše SAD i Turska", stoji u ovoj depeši, koju je objavio internet sajt Vikiliks.
"Gordon je izrazio sumnju da bi Turska mogla da izvrši pritisak na Bošnjake, s čime se djelimično saglasila i Haberova, jer Turska i nije toliko aktivna u BiH. Ipak, ona je istakla pozitivan primjer Rusa, koji su bili od velike pomoći u vršenju pritiska na političare iz RS", stoji u berlinskoj depeši.
Drugi dio razgovora odnosio se na OHR, jer Njemačka smatra da bi institucija visokog predstavnika trebalo da se dodatno ojača. Haberova je iznijela mišljenje da je sadašnji OHR neefikasan, da bi trebalo da se ojača, s tim da pritom ne misli na običnu promjenu personala.
"Nažalost, butmirski pregovori su dodatno oslabili poziciju OHR-a, jer se ispostavilo da je Valentin Incko, visoki predstavnik, marginalni igrač u odnosu na Džejmsa Stajnberga, zamjenika državnog sekretara SAD, i Karla Bilta, šefa švedske diplomatije", stoji u ovoj depeši, gdje se pominje i eventualno imenovanje novog visokog predstavnika i njegovog zamjenika, kako bi se krenulo ispočetka.
Dodik pragmatičan političar
U depeši od 29. oktobra 2008. godine iz američke ambasade u Kopenhagenu, u kojoj se iznose detalji razgovora između američkog ambasadora u Danskoj sa Rubenom Madsenom, iz Odjeljenja za istočnu Evropu pri danskom MIP-u, navodi se da je Madsen Milorada Dodika, tadašnjeg premijera RS, okarakterisao kao "krajnje pragmatičnog političara".
"Dodika ne bi trebalo demonizovati", naglasio je Madsen i pozvao međunarodnu zajednicu da bude nepopustljiva prema Harisu Silajdžiću, lideru Stranke za BiH i tadašnjem članu Predsjedništva BiH, čiji beskompromisni pristup vrlo često pogoršava odnose u BH.