LONDON - Muslimanski poglavar u Bosni i Hercegovini reis-ul-ulema Mustafa Cerić nastoji da promoviše bošnjački politički identitet ukorijenjen u "viktimizaciji".
Ovo je navedeno u depeši američke ambasade u BiH od 27. januara 2009. godine koja nosi naziv "Bosna - dobri Bošnjaci, loši Bošnjaci, dobri muslimani, loši muslimani", koje je objavio internet sajt Vikiliks. Ovaj sajt zadnjih dana objavljuje prepiske američkih ambasada u svijetu sa svojom centralom Stejt departmentom.
U depeši koju je sastavio tadašnji ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš istaknuto je da reis Cerić redovno Bošnjake podsjeća da su žrtve genocida i da su najviše stradali od sva tri naroda u BiH u posljednjem ratu. Kako stoji u depeši, reis Cerić je u intervju TV Hajat izjavio da nakon raspada Otomanskog carstva bh. muslimani su veoma često bili izloženi "fobijama", od Turske, islama, pa i same Bosne.
Reis Cerić u svojim nastupima ističe kako je medijsko predstavljanje prijetnje od islamskog terorizma motivisano od strane "islamofobnih" medija i na neki način je priprema za novi genocid Bošnjaka. On veoma često, kako stoji u depeši, "podliježe političkim sukobima, kritikujući ili hvaleći bošnjačke lidere, na način na koji on misli da je prigodan".
"Njegovi javni istupi o bošnjačkom identitetu i bošnjačkoj patnji imaju sasvim jasan cilj oblikovanja bošnjačkog političkog diskursa. On je nastojao da bošnjački identitet definiše vjerskim terminima, pa je tako javno izjavljivao kako je biti dobar Bošnjak znači zapravo biti dobar musliman", istaknuto je u depeši i dodato da je javno podržao neke inicijative koje su kontroverzne među sekularnim Bošnjacima, kao što je uvođenje vjerskog obrazovanja u vrtiće i škole. Cerić je veoma često koristio činjenicu da je javna ličnost za napad na kritičare njegovog plana, izjavljujući da ga njegov položaj stavlja iznad svih kritika.
U depeši je dalje navedeno da je posljednje dvije godine primijetan povratak nacionalne retorike i da neki bošnjački politički akteri teže da se predstave kao oni koji su sposobni da bolje zaštite bošnjačke interese od njihovih protivnika. Jedan od aspekata ovog rascjepa unutar bošnjačke zajednice jeste i koje dobar ili loš Bošnjak.
Dobri Bošnjaci, prema ovome, su oni koji se zalažu za konzervativne političke i vjerske ideale. S druge strane, loši Bošnjaci su oni koji su prihvatili umjerene i sekularne ideale. Neke izjave, koje dolaze iz Islamske zajednice, posebno od reisa, etiketiraju one koji Islamsku zajednicu kritikuju kao "islamofobnu", i takve izjave su samo produbile polarizaciju među Bošnjacima.
RAT ŠTAMPE
Bošnjačke najtiražnije i najuticajnije dnevne novine "Dnevni avaz" takođe se bore za dobre bošnjačke ciljeve i beskrupulozno napadaju Bošnjake i bošnjačke institucije koje se s tim ne slažu, pa čak i neke sekularne bošnjačke novine.
Rat štampe, kako je navedeno u depeši, uzrokovan uglavnom "Avazovim" poslovnim interesima, doveo je do toga da debata dobije na snazi i širini daleko brže nego što bi inače bio slučaj.
"U zavisnosti od toka debate, postoji potencijal da se bošnjačka politika odvede u daleko konzervativnijem pravcu, što će dodatno komplikovati napore za postizanje kompromisa među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, što je neophodno za budućnost BiH", ističe Ingliš u depeši.
U nastavku navodi da je Islamska zajednica osudila sve napade protiv same zajednice, veoma često ih nazivajući antiislamskim i potcjenjivačkim za Bošnjake u Bosni. U novembru je "Oslobođenje" pisalo o nekim kontroverznim projektima Islamske zajednice, posebno se osvrćući na novo sjedište reisa, čija je izgradnja ekstremno skupa.
U tom članku kritikuju i Cerića. Odgovor Islamske zajednice je bio veoma brz, a uobičajena kvalifikacija je bila da su oni "loši Bošnjaci". Štaviše, u odgovoru Islamske zajednice još stoji da je to nastavak "genocidne politike da se bh. muslimani izbrišu sa lica zemlje".
"Cerić i Islamska zajednica vjerovatno koriste ovu 'tešku artiljeriju', insinuirajući na islamofobiju, vjerovatno kako bi odbranili svoju slabu tačku i odbranili se od raširene percepcije da su on i njegova administracija fiskalno neodgovorni", naglašava Ingliš u depeši.
TOPOVSKO MESO
Dalje stoji da se posljednjih nekoliko mjeseci Fahudin Radončić, vlasnik "Avaza", uključio u krstaški rat "zaštite bošnjačkih interesa", prvenstveno sa ciljem potkopavanja svog rivala, daleko sekularnijeg "Oslobođenja". Kao jedan od negativnih poteza "Avaza" u depeši je navedeno da su te novine netačno predstavile sve činjenice vezane za izgradnju nove administrativne zgrade Islamske zajednice i samim tim negativnim predstavile sva protivljenja ovom projektu.
U zaključku ove depeše stoji da u atmosferi pesimizma, nastalog nedostatkom političkog i ekonomskog napretka zemlje, insistiranje o važnosti dobrih Bošnjaka postaje političko oruđe.
"Sve prisutniji strah od izolacije, po svemu sudeći, postaje topovsko meso za političke aktere, što oni koriste da pozovu Bošnjake da se okupe oko svog vođstva i agende, koju neki političari, ali i reis i Radončić žele da definišu u konzervativnim i vjerskim terminima. U zavisnosti kako ova debata bude vođena, bošnjačka politika može krenuti konzervativnom političkom putanjom", ističe se i naglašava da rezultat ove međubošnjake debate će oblikovati percepciju javnosti o tome koje podesan da vodi i govori u ime Bošnjaka, te kako se sve tri strane povlače u svoje etničke politike, izgledi za kompromis, koji je toliko potreban za bh. budućnost, izgledaju sve bljeđi.
FAHRUDIN RADONČIĆ
U drugoj depeši od 2. februara ove godine, koju je takođe sastavio Ingliš i koju je objavio Vikiliks, detaljno su opisani postupci i planovi Fahrudina Radončića, vlasnika "Avaza".
Tako, između ostalog, Ingliš u depeši piše o novoj partiji kod Bošnjaka koja će kreirati novu pukotinu na bošnjačkoj političkoj sceni, naročito tokom kampanje za izbore 2010. O toj partiji Ingliš piše da je vodi moćni, navodno korupirani i ponekad osvetoljubivi medijski mogul Fahrudin Radončić, koji direktno kontroliše najtiražnje dnevne novine u BiH što će osigurati da se poruka njegove kampanje dobro propagira, te da uživa podršku reisa Cerića. U depeši je navedeno da će Radončićeva partija najviše uzeti glasove Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kao i od apatičnih glasača namamljenih njegovim zavjetom da će poboljšati ekonomiju.
"Radončićeva reputacija upetljanog u upitne poslovne sa partnerima iz političkog spektra, kombinovana sa snažnom željom da utiče na pravosuđe kako bi izbjegao procesuiranje zbog korupcije, sugerira kako će tražiti političke saveznike za projekte od lične koristi, radije nego partnere na ideološkoj i etničkoj osnovi", stoji u depeši i dodaje se da se "Avaz" pokazao kao moćno oružje protiv Radončićevih protivnika i da je Sead Numanović, glavni i odgovorni urednik "Dnevnog avaza", jedan od ljudi u BiH s najvećim brojem poznanstava.
U depeši je još navedeno i kako je Radončić iz rata izrastao iz relativnog siromaštva u vlasnika moćne kompanije, da je upetljan u korupciju, da ima dosta međunarodnog poznanstva, o sukobu sa prvim zamjenikom visokog predstavnika Rafijem Gregorijanom zbog navodne povezanosti vlasnika "Avaza" sa međunarodnim peračima novca.
"Radončić je, široko je rasprostranjeno mišljenje, upleten u korupciju, a najočiti je primjer njegove uloge u skandalu sa Razvojnom bankom Federacije BiH. On je priznao da je unajmio Ramiza Džaferovića, člana SDA, direktora banke, za reviziju 'Avaza' kroz Džaferovićevu ličnu revizorsku kompaniju. U isto vrijeme, Džaferović je kroz Razvojnu banku Radončiću dao zajam od 22,5 miliona maraka. Taj novac je bio namijenjen za gradnju Radončićevog tornja u Sarajevu. Nedavno su mediji objavili navodnu Radončićevu vezu sa međunarodnim dilerom droge Kelmendijem, što je bio povod za veliki napad sa stranicama 'Dnevnog avaza' na policijske čelnike koji su radili na slučaju'', naglaša Ingliš u svojoj depeši.
FORMIRANJE STRANKE
Vezano za period osnivanja Saveza za bolju budućnost BiH (SBB BiH) Ingliš navodi da Radončić traži politički status kako bi se obezbijedio od istraga nelegalnih poslova kroz upravljanje Vladom i uticaja na pravosuđe.
"Pragmatični Radončić ulazi u politiku kako bi našao sigurne partnere gdje god ih može naći, bez obzira na ideologiju i etnički begraund", ističe se u depeši. Navedeno je i da su se u vrijeme pisanja depeše stranci već priključili Haris Bašić, Adnan Terzić i drugi, te da Radončiću nedostaje harizma, kao i da je krenulo "ocrnjivanje Harisa Silajdžića" u "Dnevnom avazu". Bliskost reisa Cerića i Radončića, kako stoji u depeši, ogleda se i u donaciji od milion maraka za središte Rijaseta u Sarajevu.
"Radončić je otvoreno prenosio reisov povik protiv islamofobije, a posljednji slučaj je napad na bivšu glavnu i odgovornu urednicu FTV Dušku Jurišić, koja je izvještavala o Radončićevoj ulozi u skandalu sa Razvojnom bankom FBiH", stoji u depeši i dodaje da svaka otvorena podrška Radončićevoj partiji dala bi mu dodatni podsticaj među glasačima, vjernicima, koji Sulejmana Tihića, predsjednika SDA, vide kao isuviše sekularnog.
Ingliš piše da mu je zamjenik predsjednika SDA Asim Sarajlić prepričao dijalog između reisa i Radončića.
"Reis je na prijemu rekao Radončiću da ga ljudi moraju vidjeti u džamiji. 'Ali reis efendija, ja ne znam nijednu molitvu', kazao je Radončić reisu. Kasnije, teatralno, tokom ručka sa zamjenicom šefa misije u Ambasadi SAD Radončić je držao podignutu čašu i rekao: "Ne mogu ja podržavati radikalni islam. Ja bih bio njihova prva žrtva", naglašeno je u depeši.
Radončić ratuje trenutno, piše u depeši, sa SDA, a najduži animozitet ima sa SDP BiH, koji proizilazi iz njegovog ličnog animoziteta prema predsjedniku te partije Zlatku Lagumdžiji, sa kojim se, navodno, sreo i dva sata razgovarao o potencijalnim postizbornim koalicijama.
Ingliš u depeši zaključuje da koliko god odvratno bilo nama ili drugima - ukoliko Radončić osvoji dovoljno glasova na oktobarskim izborima te se priključi vladajućoj koaliciji na državnom i federalnom nivou - možda bi mogli doprinijeti, kratkoročno gledajući, mirnijoj situaciji u BiH.
Silajdžić sije strah
U vrijeme međunarodnog oklijevanja da se daleko više angažuje u BiH, a pri tom imajući u vidu pokušaje Srba i Hrvata da obezbijede što više autonomije za sebe, bošnjački strahovi o izolaciji i napuštanju su bukvalno eskalirali, navedeno je u depeši od 27. januara 2009. godine.
"S obzirom na ove strahove, bošnjački politički lideri su posljednje dvije godine krenuli s kampanjom da su upravo oni ti koji će daleko bolje zaštititi bošnjačke interese od svojih rivala. Član Predsjedništva Haris Silajdžić je jedan od bošnjačkih lidera koji su pokazali najviše volje da apeluje na ove strahove, a nekada ih je sam podstrekivao", zaključeno je u depeši.
Djed Mraz protjeran iz Sarajeva
U depeši od 27. januara 2009. navedeno je da ni bošnjačka djeca nisu imuna na političke napore da bude oblikovan bošnjački identitet.
S obzirom na sve češća nastojanja uvođenja vjerskog obrazovanja u vrtiće, jedan poštovani profesor, navodi Ingliš, rekao je kako je to "zločin protiv djece".
Direktorka sarajevske predškolske ustanove je pokušala da zabrani Djeda Mraza u svojoj ustanovi, izjavljujući da to nije u muslimanskoj tradiciji. Sekularni građani Sarajeva su protjerivanje Djeda Mraza protumačili kao pokušaj definisanja i objašnjenja djeci šta zapravo znači biti dobar musliman. Oni su bili ti koji su i organizovali proteste protiv zabrane Djeda Mraza.
EUSR i državna imovina
Fil Gordon, pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, sastao se 9. jula 2009. godine sa političkim direktorima Evropske unije.
U razgovoru sa švedskim diplomatom Bjornom Lirvalom oni su se osvrnuli i na zapadni Balkan i BiH.
Konkretno, kada je riječ o BiH, Lirval je rekao da je EU veliki entuzijasta po pitanje tranzicije u BiH, sve dok se ispunjavaju postavljeni uslovi. On je dodao da će misija EUSR biti manje "nasrtljiva", te da će EU djelovati kao pogonski faktor za reforme u ovoj zemlji. Proces proširenja i priključena EU bio je sasvim uspješan podstrek za reforme u cijelom regionu, pa bi tako trebalo i u BiH. Lirval je zaključio da ne bi trebalo da dođe do neke veće promjene u misiji ALTEA sve dok tranzicija ne bude bezbjedna sa civilne strane. Oni su se saglasili da je neminovno da će doći momenat kada će trebati forsirati pitanje državne imovine. Ukoliko se to ne desi prije jesenjeg zasjedanja PIC-a, onda će se to pitanje razvući na najmanje dvije, tri godine zbog izbora u BiH.
Fašizam Bušove administracije
Savez za bolju budućnost BiH juče je saopštio da objavljivanje dokumenata na Vikilisu, a u kojoj se spominje Fahrudin Radončić, predsjednik te stranke, posmatara kao nastavak polemike i osvete zbog njihove kritike umobolne politike Rafija Gregorijana, nekadašnjeg prvog zamjenika visokog predstavika u BiH, koji je na kraju zajedno sa Inglišem završio na način da su oba nestala iz diplomatije.
"Tragikomično je dokle seže fašizam bivše Bušove administracije, jer se na osnovu tajnih depeša vidi da za bivšu američku administraciju na cijeloj planeti ne postoji niti jedna pozitivna ličnost, te da je još žalosnije da se u konkretnom slučaju Radončića u crvenoj depeši stalno kriminalizira i to formulacijom 'kako navode mediji'", ističe se u saopštenju SBB BiH i dodaje da stil i jezik u depeši otkrivaju primitivni i mahalaški rječnik bivšeg ambasadora Igliša, koji se čak bavi i Radončićevim akcentom.