BiH

"Više od 40 odsto novinara meta prijetnji političara"

"Više od 40 odsto novinara meta prijetnji političara"
Foto: Ilustracija/Arhiva | Više od 40 odsto novinara meta prijetnji političara
Erna Šahbazović, Semra Šantić

SARAJEVO - Od oko 440 ispitanih medijskih radnika u posljednje tri godine, čak više od 40 odsto bilo je izloženo prijetnjama od strane političara, rezultati su istraživanja "Bh. novinara", a preneseno je u najnovijem izvještaju "Human Rights Watcha" (HRW), međunarodne nevladine organizacije za promociju ljudskih prava.

Udruženje "Bh. novinari", dodaje se u izvještaju, zabilježilo je porast rodno zasnovanog nasilja nad ženama u medijima.

"U proteklih pet godina zabilježeno je 70 incidenata, koji su uključivali prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje te diskriminaciju na poslu", navodi se u izvještaju "Human Rights Watcha" (HRW), u dijelu koji se odnosi na žene zaposlene u medijima.

Također, ukupno 42 prijetnje upućene su novinarima od januara do jula 2021. godine, od kojih je jedna bila fizički napad, piše u izvještaju koji je HRW-u dostavilo Udruženje "Bh. novinari" u Sarajevu.

Prema evidenciji ovog udruženja, zabilježeno je i nekoliko pritužbi novinara na policiju i službenike u migrantskom kampu Lipa, dok je jedan uposlenik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice kažnjen zbog prijetnji upućenih novinaru.

Zabilježen je, navodi se, i slab napredak na polju ljudskih prava, a političari su, kako se dodaje u izvještaju, glavni krivci.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, smatra kako je izloženost medija političkim pritiscima u BiH problem koji postoji od završetka rata pa sve do danas.

"Kako su građani nezadovoljni i malo zarađuju, političari, kako bi prikrili sve te probleme, vrše pritisak na medije", kaže Vukelić za "Nezavisne novine".

Vukelić dodaje da Udruženje "Bh. novinari" i Klub novinara Banjaluka godinama traže da bude donesen novi set zakona kojima bi se omogućila veća transparentnost vlasničke strukture u medijima, ali i uvele oštrije kazne za one koji napadaju i vrše pritisak na medije, te kako bi se ustanovio transparentniji rad vlasti, skratili rokovi za dostavljanje informacija i slično.

"Međutim, i dalje imamo samo prazna obećanja od političara da će to uraditi, jer zapravo njima se ne siječe grana na kojoj oni ove dvije i po decenije uspješno sjede i održavaju se na vlasti", ističe Vukelić

Tanja Topić, politički analitičar, za "Nezavisne novine" je kazala kako je politika "raširila svoje pipke" i nastoji ostvariti dominantnu ulogu nad medijima - zbog uticaja koji mediji imaju na javnost.

"Ja bih rekla da se taj uticaj kroz politiku može reflektovati na dva načina, on ide u dva pravca - jedan je politička kontrola, a drugi je politička kontrola koja se vrši posredstvom tzv. ekonomskog pritiska, gdje se zapravo određenim javnim kompanijama, institucijama, zabranjuje oglašavanje u određenim medijima koji 'nisu naši, podobni,' te ih samim tim dovodite u jedan zid pitanja njihovog egzistencijalnog opstanka", ističe Topić.

Ona dodaje da druga vrsta pritisaka koje politika radi protiv neposlušnih, nepodobnih medija jesu pritisci putem sudskih tužbi i pritisci gdje su mediji dovedeni do tačke iscrpljivanja, koja ih takođe dovodi u jedan tjesnac preživljavanja.

U izvještaju HRW-a tematizovane su i druge teme. Recimo, navedeno je da je Romski informativni centar "Kali Sara" ukazao na to da su Romi naročito bili pogođeni tokom pandemije kovida-19, s obzirom na činjenicu da 35 do 40 odsto Roma uopšte nema osiguranje koje bi im omogućilo pristup zdravstvu.

"Human Rights Watch" u svom izvještaju piše i da je Tužilaštvo BiH podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine. Osim toga, kako se ističe, BiH još nije osigurala novčanu naknadu za žene silovane u ratu. U izvještaju također stoji kako istraživanje koje je sproveo "Sarajevski otvoreni centar" pokazuje da su LGBT osobe suočene sa diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju, kao i stanovanju.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije