SARAJEVO - Najmanje 5.000 povratnika u BiH u zadnje dvije godine napustilo je mjesto povratka jer nisu mogli naći posao, kazala je juče Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH.
Ona strahuje da će biti nastavljena tendencija da izbjegli i raseljeni napuštaju svoje domove u koje su se bili vratili.
Zukićeva kaže da povratnici uglavnom odlaze izvan BiH, i to najviše u Francusku, Švajcarsku i Australiju.
Dodala je da je broj osoba koje su napustile mjesto povratka povećan u odnosu na ranije godine, te da je problem loša politika zapošljavanja i nedostatak ekonomske podrške.
"Obišli smo 50 općina i došli do tih poražavajućih podataka. Ove godine planiramo obići i ostalih oko 90 općina. Ljudi se iseljavaju. To su radno sposobni ljudi. Najviše ih je otišlo u prošloj godini jer nemaju posla. Nude im kredite, a ne povoljna sredstva za kreiranje radnih mjesta", kazala je Zukićeva i upozorila da ne postoji ekonomska politika održivog povratka.
"Povratnicima nije dovoljan motokultivator", dodala je Zukićeva.
Rekla je da su samo u Zvorniku našli 500 zaključanih kuća, te da 100 radno sposobnih povratnika u Bosansku Krupu ide u Hrvatsku da radi. Dodala je da je stanje loše u, između ostalog, Banjaluci, Prijedoru i Brodu.
Senad Žepčan, predstavnik Udruženja za povratak u Brod, istakao je da je trećina povratnika napustila kuće zbog nezaposlenosti.
"Samo u naselju Kolibe Gornje pola ih je otišlo. Sada ima oko 380 povratnika. Nezaposlenost je veliki problem za sve povratnike. Ostaju samo starci. Nema perspektive. Ljudi su prije rata radili u firmama, opštini, domu zdravlja, a danas u javnim ustanovama nema nijedan da je zaposlen", dodao je Žepčan.
Slavko Marin, predsjedavajući Komisije za izbjegle i raseljene osobe BiH koja je u prošloj godini izdvojila osam miliona KM za održivi povratak, kaže da lokalne zajednice treba da pomažu ljudima da nađu posao. Tvrdi da je Komisija pretrpana zahtjevima udruženja, općina, mjesnih zajednica, pojedinaca koji se odnose na održivi povratak. Ističe da im je primarna funkcija napraviti kuće, obezbijediti vodu i struju, napraviti puteve, a da je nerealno očekivati da rješavaju pitanje zapošljavanja jer nemaju struku ni resurse da to rade, te da su prave adrese ministarstva poljoprivrede, obrta, rada.
"Cjelokupna društvena zajednica sa infrastrukturom, prije svega lokalna, treba se uključiti u rješavanje pitanja zapošljavanja", kazao je Marin.
Odgovore iz entitetskih zavoda za zapošljavanje o tome koliko podržavaju zapošljavanje povratnika juče nismo uspjeli dobiti.