BEOGRAD - Istoričar iz Beograda Momčilo Pavlović rekao je da je 1. mart sporan datum za značajan dio stanovništva BiH, koji ga može doživljavati više kao provokaciju, a manje kao nacionalni praznik.
"Incident na međuetničkoj osnovi i sa smrtnim ishodom, koji se obeležava kao praznik, ne može da umiri strasti i duhove u BiH; pre ih rasplamsava. To je više nesrećan datum i unutrašnji sukob nego što je neki veliki dan za stvaranje države", istakao je Pavlović.
On je naveo da je državni praznik dan koji ne bi trebalo da izaziva bilo kakve kontroverze, a 1. mart kao datum za obilježavanje dana državnosti BiH je sporan za značajan dio stanovništva u toj zemlji.
"Praznik je lice jedne države i treba da ga osećaju svi građani. Po pravilu, taj dan ne bi trebalo da bude ni sporan niti da izaziva bilo kakve kontroverze. Dakle, treba da bude opšteprihvaćen i ukorenjen u narodu", rekao je Pavlović, koji je i direktor Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.
Ukoliko to nije tako, kaže Pavlović, onda će taj praznik samo izazivati rasprave i tenzije, a neće predstavljati identitet jedne zemlje.
Prvog marta 1992. godine ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, u centru Sarajeva, dogodio se prvi etnički motivisani zločin kada su muslimani ubili srpskog svata Nikolu Gardovića, oca mladoženje, ranili sveštenika Radenka Mikovića, a potom spalili srpsku zastavu.
Ovaj zločin je izvršio sarajevski kriminalac Ramiz Delelić Ćelo, protiv kojeg je tek početkom 2006. godine Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu otvorilo sudski proces, koji nikad nije okončan, jer je Delalić ubijen 2007. godine.
Osim Delalića, koji je u televizijskoj emisiji priznao da je ubio Gardovića, svjedoci su kao napadače prepoznali Suada Šabanovića iz Zvornika i Muhameda Švrakića iz Sarajeva, sina osnivača "Zelenih beretki" Emina Švrakića.
Prvog marta 1992. godine održan je i referendum o nezavisnosti BiH na kojem je 62,7 odsto muslimanskih i hrvatskih birača glasalo za njenu nezavisnost i izlazak iz SFRJ.
Birači srpske nacionalnosti, koji su se zalagali za opstanak zajedničke države, nisu izašli na referendum, iako se prema tada važećem Ustavu BiH referendum nije ni mogao raspisati i održati bez pristanka sva tri naroda.
Tako nelegitiman referendum, koji je priznala i međunarodna zajednica, produbio je političke razlike tri naroda u BiH i otvorio put za međusobne sukobe.
U Federaciji BiH 1. mart se obilježava kao dan nezavisnosti BiH, dok ovaj datum u Republici Srpskoj budi samo tužna sjećanja na tragičan početak još jednog zločina nad srpskim narodom u 20. vijeku.