Više stopa PDV-a nije način da se riješe socijalni problemi u zemlji, smatra Piter Nikol, predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
"Sistem PDV-a treba da bude jednostavan, jasan i relativno fer, a jedna stopa je i jednostavna i najjasnija. Ako pričamo o smanjenju stope na određene prozvode iz socijalnih razloga, onda će ta roba pojeftiniti za sve, čak i za mene i mislim da ta metodologija za poboljšanje socijalnog stanja nije dobra. Treba prikupiti prihode i dio toga direktno podijeliti socijalnim kategorijama", kaže Nikol. Prihvata ocjenu da najveći dio "viška" prihoda od PDV-a odlazi u tekuću potrošnju, za plate i automobile, ali tvrdi da je očit i porast investicija u BiH.
NN: Kako je moguće da je UIO BiH početkom godine došla u situaciju da duguje privrednicima za povrat PDV-a?
NIKOL: Dva su razloga. Prvo je to što je u odluci o raspodjeli koja je na snazi od početka rada Uprave postojala klauzula da se za povrat odvoji fiksni iznos od 10 odsto prihoda i to je bilo dovoljno do kraja prošle godine. Ali analize su nam bile prespore, a donošenje odluka je komplikovan proces i to su glavni razlozi. Riješili smo to tako što sam ja donio odluku da se, ako 10 odsto nije dovoljno za povrat, sa jedinstvenog računa na dnevnoj osnovi skida ukupan potreban iznos, a to je kasnije potvrdio UO u cjelini. To je u skladu sa zakonom, a ni poreski obveznici ne smiju čekati.
NN: Ministar finansija FBiH je i prije Vaše odluke rekao da odluka o 10 odsto rezervi nije prepreka da se privrednicima vrati sve što im pripada. Da li se morala čekati Vaša odluka?
NIKOL: Direktor Uprave nije želio samovoljno taj novac skidati s računa i tražio je pismenu odluku predsjedavajućeg ili UO. Ono što je dobro je da je, dok sam ja bio odsutan, održana sjednica UO na kojoj su zvanično potvrdili odluku koju sam ja ranije nametnuo. Mislim da ovo ne bi trebalo da se desi ponovo.
NN: Iz RS su optužili direktora Uprave da samo želi imati više novca na raspolaganju i da nije potrebno povećanje stope od 10 odsto.
NIKOL: Ta optužba nije utemeljena, ali mislim da je bilo u redu što je Vlada RS željela dobiti potpune analize o tome zašto su porasla sredstva za povrat. To je razumljiv i opravdan zahtjev.
NN: Zašto je došlo do porasta povrata?
NIKOL: Izvoz je porastao za 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, a tu je i elemenat "poreskih kredita" iz prvih šest mjeseci, kada nismo vršili povrat i taj iznos se sada vraća. To bi u naredna dva ili tri mjeseca trebalo da bude gotovo.
NN: Hoće li BiH uskoro dobiti stalne principe raspodjele javnih prihoda?
NIKOL: Hoće! U to vjerujem jer su se u posljednja tri mjeseca desile neke pozitivne stvari. Na sastanku u februaru, dok sam ja bio van BiH, ministri su se sami dogovorili o koeficijentima za naredna četiri mjeseca i to su uradili za tako dug period da dobiju dovoljno vremena da nađu stalno rješenje za raspodjelu. Takođe su ministri u januaru, u pisanoj formi, prvi put dostavili elemente za koje smatraju da ih treba sadržavati taj stalni model raspodjele i mislim da je to veliki pozitivan korak jer konačno imamo materijal na kojem možemo raditi.
NN: Ranije je bilo sporno koliko novca odlazi iz entiteta, postojalo je i nepovjerenje prema Upravi, a šta su sada najveće prepreke donošenju konačnog modela raspodjele?
NIKOL: Problem je bilo nepovjerenje u podatke o krajnjoj potrošnji i zabrinutost da ti podaci nisu ispravni. Pokazalo se da je zaista bilo grešaka i da se nije uvijek brzo reagovalo. Većina zahtjeva koji su u januaru došli iz RS odnosi se na poboljašanje praćenja podataka o krajnjoj potrošnji. Ključni prijedlog je da se unutar Uprave uspostavi poseban odjel za krajnju potrošnju i to će biti urađeno. Ovo je više tehničko nego političko pitanje, a FBiH i ja se slažemo da treba osnovati taj poseban odjel. Trebalo je da to imamo od početka. Drugi ključni problem je poravnanje jer se podaci mijenjaju i uvijek postoji potreba za poravnanjem. Udio RS je od uspostavljanja Uprave polako rastao. Uvijek je bilo da su transferi po poravnanju išli iz FBiH prema RS i RS je to čekala i dvije godine. A u prijedlogu na kojem mi radimo tokom godine bi bila dva ili tri privremena i konačno poravnanje nakon revizije. FBiH se slaže s tim.
NN: U BiH se dugo čekaju zakoni o carinama i akcizama, a na njih saglasnost mora dati UO. U kojoj fazi su ovi dokumenti?
NIKOL: Na posljednjoj sjednici se diskutovalo o oba ova zakona. Podržali smo amandmane Vjeća ministara BiH o smanjenju carina na određene materijale, posebno na sirovine, i povećanju akciza na neke luksuzne proizvode. Radne grupe UO bi do 1. aprila trebalo da završe taj posao i neće trebati mnogo vremena da to ode u parlament BiH.
NN: Šta će smanjenje carina i povećanje akciza značiti za građane i privrednike u BiH?
NIKOL: Smanjenje carina na određene proizvode će podržati domaću proizvodnju i to je korisno za platni bilans i zaposlenost, a glavni razlog za istovremeno povećanje akciza je zadržavanje prihoda na istom nivou. Ako se odaberu pravi proizvodi za akcize može se direktno poboljšati platni bilans jer će uvoz biti skuplji.
NN: Na šta će biti uvedene akcize, a na šta smanjene carine?
NIKOL: Ne znam konačne detalje o kojima se diskutovalo na prosljednjoj sjednici, ali se mora napraviti balans.
NN: Da, ali ako odlučuje bogat čovjek, on može smanjiti carine na jahte ili skupe automobile.
NIKOL: Carina će biti smanjene na sirovine, a akcize povećane na određene luksuzne robe, ali je pitanje šta je luksuz. Za mene su to cigarete jer ja ne pušim.
"Odluka kasnila jer sam sjedio na plaži"
NN: U BiH Vam zamjeraju da ste često i dugo odsutni. Da li Vaše odsustvo otežava rad Uprave ili UO?
NIKOL: Ovih dana pola vremena provodim u BiH i ne znam da li to prouzrokuje probleme. Možda je sada kod odluke o povećanju iznosa za povrat PDV-a bilo malo odugovlačenja, ali jedan od razloga je što sam sjedio na plaži na Novom Zelandu i nisam gledao svoje e-mail poruke. No, čim sam vidio odluku, ja sam je potpisao. Od 1. jula će državni ministar finansija postati predsjedavajući, ukoliko se članovi UO ne dogovore da to bude neko drugi. Bio sam veoma sretan kada je u februaru, bez mog prisustva, održana dobra sjednica.
NN: Vi imate državljanstvo BiH i dio svojih prihoda ostvarujete ovdje. Da li plaćate porez u BiH ili u Novom Zelandu?
NIKOL: U trećoj zemlji. Ja sam građanin Novog Zelanda, ali ne živim tamo.
NN: Ali plaćate li u BiH porez za prihode koje ostvarujete u BiH?
NIKOL: Plaćam.
NN: Možemo li znati koliko je to?
NIKOL: Ne.