BANJALUKA – Usvajanjem programa ekonomskih reformi Republika Srpska pokazuje da je opredjeljena za evropske integracije, a ovaj program je postavljen kao preduslov za napredak na evropskom putu, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.
On je na sjednici Narodne skupštine RS rekao da se ovaj program poklapa s planom Vlade RS, a uključuje pet oblasti koje se odnose na ekonomski rast, digitalizaciju, reformu javne uprave, zdravstvo i socijalna zaštita, kao i na demografsku obnovu RS.
Višković je rekao da je Evropski savjet u decembru prošle godine odobrio kandidatski status za BiH, a da reforme, među kojima su i one koje Vlada želi da provodi, uslov za naredne korake na evropskom putu. Naglasio je da je ovaj program napravljen na osnovu smjernica Evropske komisije a u skladu programa za rad Vlade RS.
Višković je istakao da je projekcija privrednog rasta RS tri odsto u narednoj godini, 3,2 odsto u 2025. i 3,5 odsto u 2026. godini, ali je istakao da postoji velika neizvjesnost zbog mogućih globalnih šokova, poput ratova u Ukrajini i u Gazi, a i cijena energenata i hrane.
"Globalna ekonomska kretanja i u okruženju će uticati na RS, iako se očekuje smanjenje inflacije, ona još uvijek prevazilazi poželjni okvir", rekao je on i dodao da će se kretanja u domaćoj privredi zavisiti ne samo od mjera Vlade nego i od globalne situacije.
Ocijenio je da je povoljna situacija u vezi zaposlenosti, a da je došlo do značajnog rasta plata, naglasivši da je prosječna neto plata veća za 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 1.144 marke.
Među mjerama Vlade su, kako je naglasio, povećanje konkurenosti i produktivnosti privrede kao i smanjenje sive zone. Reformske mjere, kako je istakao, uključuju unapređenje izvoza prerađivačke industrije, uslove poslovanja u RS, kao i efikasniji sistem upravljanja i druge mjere.
Posebna mjera je, kako je istakao, restrukturisanje javnih preduzeća, među kojima je naveo restrukturisanje i reorganizovanje Elektoprivrede RS i pretvaranje u holding. Što se tiče Željeznica RS, rekao je da je u toku organizaciono i vlasničko restrukturisanje, naglasivši da će to biti završeno do kraja godine.
Energetska tranzicija i ubrzana digitalna transformacija u skladu s ciljevima iz Zelene agende EU će, kako je rekao, imati veliki uticaj na njen konačni uspjeh, a kašnjenje u njenoj implementaciji bi moglo RS dovesti u veliki rizik. Za uspješno provođenje je, kako je rekao, potrebno povećanje udjela obnovljive energije i jačanje energetske efikasnosti a rizik predstavljaju nedovoljni kapaciteti prenosne mreže, na čemu će se, kako je ustvrdio, u narednom periodu raditi.
Za provođenje Zelene agende značajnom je ocijenio i razvoj putne infrastrukture, a ovo, kako je rekao, podrazumijeva izgradnju i rekostrukciju puteva da svi dijelovi RS budu povezani na bezbjedan način naglasivši da će fokus biti na putnim pravcima koje smatraju kao prioritet.
Naglasio je da će fiskalizacija biti sprovedena u potpunosti jer Vlada želi da ima sve podatke i da tačno zna kolika je javna potrošnja RS.
„U marku ćemo znati kolika je naša javna potrošnja i to je najveći benefit koji će nam donijeti fiskalizacija“, rekao je on i dodao da će ovim mjerama biti riješen problem sive zone.
On je istakao da su uočeni primjeri da preduzetnici imaju dvije fiskalne kase, a nove kase će, kako je istakao, imati bar kod, a kase će raditi čak i kada nema pristupa internetu ili ako nestane električne energije jer će se podaci prenositi automatski.
„Ovim će sve manipulacije koje su do sada primijećene biti riješene, imaćemo fiskalizaciju u realnom vremenu“, rekao je on.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, je rekao da je Komora u skladu s smjernicama Evropske komisije dostavila svoje prijedloge. Izazovi za privredu su, kako je naglasio, nedostatak radne snage, kao i kriza u okruženju. Rekao je da u narednom budžetu nema sredstava za podršku privredi, iako je njihov prijedlog da bude izdvojeno najmanje 30 miliona maraka.
Iskustva iz proteklih godina, kako je ustvrdio, pokazuju da se podrška privredi za tehnološki napredak pokazala opravdana jer je dovela do povećane poslovne aktivnosti. Požalio se da se smanjuju sredstva za pomoć privredi, i to u uslovima kada se, kako je istakao, očekuje teža poslovna godina nego što je 2023.
Istakao je da se problem nedostatka radne snage treba riješiti povećanjem plata i podrškom prekvalifikaciji i obuci zaposlenih i nezaposlenih lica, uz rad na reformi obrazovnog sistema. Uz to, kako je rekao, Komora je predložila i da se olakšaju procedure dolaska strane radne snage, a da se sredstva zavoda za zapošljavanje usmjere isključivo u privredu.
Takođe, kako je istakao, potrebna je pomoć u ulaganje u nove ekološki prihvatljive tehnologije jer će, ustvrdio je, privrednici u suprotnom biti suočeni s teškoćama u izvozu proizvoda u EU koji ne zadovoljavaju ekološke standarde.
Osim toga, Komora predlaže razvoj elektronske trgovine, ali i efikasniji rad pravosuđa, posebno ekonomskih sudova.
Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca RS, je rekao da ciljevi i vizije u planu trebaju biti jasniji, a da je prije usvajanja novih planova trebalo uraditi analizu prethodnih, i da se vidi zašto neke mjere nisu sprovedene.
„Ovako usvajamo nove trogodišnje programe bez da vidimo šta je do sada bilo uspješno“, rekao je on i dodao da je trebalo puno više uraditi na kreiranju ambijenta da građani budu motivisani da ostanu i da rade u domaćim preduzećima.
Takođe, prema njemu potebno je više mjera usmjeriti u tehnološki razvoj i edukaciju i obuku kadrova.
„Mora se u prvi plan staviti razvoj ljudskih potencijala što znači da treba unaprijediti obrazovni sistem. To treba biti jedan od ključnih ciljeva, a kašnjenjem se plaća velika cijena“, rekao je on.
U obrazovnom sistemu kako je rekao problemi su prezaposlenost, zaostatak u praćenju novih trendova, a postojeće mjere je, kako je ustvrdio, potrebno dosljedno provoditi.
Takođe, rekao je da je potrebno odobriti podsticaje za razvoj i pomoć kompanijama da unaprijede svoju tehnološku osnovu, što bi, po njemu, dovelo do stvaranja uslova za rast plata kojih, kako je rekao, nema bez rasta produktivnosti. Zato je, po njemu, potrebno povećati sredstva za podršku, a prijedlog Unije je dodatnih pet miliona maraka u budžetu za privredni razvoj, kao i kvalitetnija podrška banaka preduzećima.
Izazovi za privedu su, kako je rekao, pad industrijske proizvodnje, inflacija, kao i nedostatak radne snage.
„Zato, po nama, treba biti jako oprezan u rastu plata jer u protivnom možemo ugroziti naša preduzeća i time sve dobre mjere koje je Vlada provela tokom korone i kasnije“, rekao je on.
Predloženi program je, kako je naglasio, dobra osnova, ali da bi kroz amandmane trebalo uvrstiti i prijedloge koje su iznijeli poslodavci.