BROD - Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković posjetio je danas u selu Sijekovac, kod Broda, Milju Zečević, čija su tri sina i supruga na kućnom pragu ubile hrvatske snage 26. marta 1992. godine.
Majku Milju Zečević posjetili su i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, načelnik opštine Brod Zoran Vidić i delegacija opštinske Boračke organizacije.
Višković je posjetio i Sašu Miloševića koji je kao desetogodišnjak izgubio oca i dva brata, a njegova kuća se nalazi odmah preko puta kuće Zečevića.
Pripadnici regularnih oružanih snaga Hrvatske zajedno sa paravojnim bošnjačko- hrvatskim snagama upale su 26. marta 1992. godine u selo Sijekovac i ubili 46 srpska civila.
Predsjednik Vlade Republike Srpske poručio je danas u Sijekovcu, gdje je obilježeno 29 godina od ratnog zločina nad 46 srpskih civila, da Srpska i njene institucije nikada neće dozvoliti da ovakvi teški zločini i stradanja budu zaboravljeni.
"Republika Srpska je važna da branimo istinu o našim stradanjima", rekao je Višković.
On je istakao da su se okupili u Sijekovcu u Brodu da ne bi dozvolili da se zaboravi teški zločin koji je nanesen ljudima samo zato što su bili pripadnici drugog naroda.
"Ovo je bilo mješovito mjesto gdje su živjeli i srpski i bošnjački narod, ali su samo stradali Srbi, i to od regularnih jedinica države Hrvatske", istakao je Višković.
On je ukazao se, uprkos tome, Srbi optužuju da su okupatori, da su došli da nekoga terorišu ili progone sa svojih ognjišta.
"Tako nam se servira sve ove godine nakon ratnih dešavanja u BiH. Međutim, istina je sasvim drugačija. Ovi ljudi su bili u svojim kućama, na svojim ognjištima, na svojoj djedovini", rekao je Višković.
On je istakao da će danas posjetiti jednu majku koja je izgubila i muža i tri sina i upitao zašto je ona kriva da izgubi cijelu porodicu - samo zato što se rodila kao pravoslavka i Srpkinja.
"Očigledno je da je 30 godina poslije ratnih dešavanja malo ko odgovarao za te zločine. Do sada je samo jedan procesuiran za zločine u Sijekovcu, a nije to mogao da napravi samo jedan čovjek", naglasio je Višković.
On je istakao da je to bio organizovan napad iz druge države i okupacija prostora tadašnje BiH, a sada Republike Srpske.
"I ta okupacija od početka marta 1992. godine u tadašnjem Bosanskom Brodu, a današnjem Brodu, trajala je do oktobra. U tih sedam mjeseci okupacije ubijeno je više od 500 ljudi. Po oslobođenju Broda nađene su mnoge masovne grobnice u kojima su bili civili, nevino stradali građani ovog prostora, od djece, do staraca, žena, koji se ni na koji način nisu mogli tretirati kao vojna meta ili kao neka prijetnja bilo kome. Republika Srpska i njene institucije nikada dok postoje neće dozvoliti da se to zaboravi", rekao je Višković.
On je podsjetio da se nakon 70 godina prvi put snima o jasenovačkim žrtavama i da reaguju i iz svijeta jer i danas mnogi pokušavaju da, na neki način, sakriju to, da ne dođe istina na vidjelo.
Višković je istakao da institucije Srpske učestvuju u svim projektima radi njegovanja sjećanja na stradanja u prošlosti i podsjetio da je Vlada juče donijela odluku da pomogne da se snimi film "Djeca sa Kozare".
"Jeste prošlo mnogo vremena, ali istina mora da se zna, kao i istina o stradanju naše braće i sestara i ovdje u Sijekovcu. To će ostati uvijek dok je nas i Srpske. Zato je Srpska važna da branimo istinu o našim stradanjima. Neka nam živi Republika Srpska, a svima onima koji su izgubili život za Republiku Srpsku vječna slava i hvala", rekao je Višković.
Pripadnici regularnih oružanih snaga Hrvatske zajedno sa paravojnim bošnjačko- hrvatskim snagama upale su 26. marta 1992. godine u selo Sijekovac i ubili 46 srpska civila.
Sjećanje na stradanje Srba u Sijekovcu 1992. godine obilježava se u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova kao skup od republičkog značaja, uz poštovanje zaključaka Republičkog štaba za vanredne situacije.
Biće obezbijeđena dodatna sredstva za zapošljavanje demobilisanih boraca i djece iz porodica poginulih boraca
Premijer Republike Srpske Radovan Višković najavio je da će biti obezbijeđena dodatna sredstva za rješavanje pitanja zapošljavanja demobilisanih boraca i djece iz porodica poginulih boraca, te da će u saradnji sa organizacijama koje predstavljaju ovu populaciju, uskoro biti raspisan javni poziv za pomoć zapošljavanju demobilisanih boraca.
Višković je napomenuo da je sačinjen akcioni plan zapošljavanja demobilisanih boraca i djece iz porodica poginulih boraca, da su bila izdvojena određena sredstva, raspisan javni poziv, a da se u međuvremenu prijavilo znatno više ljudi.
"Prema evidenciji resornog ministarstva, prijavilo se negdje oko 1.400 korisnika. Sada ćemo vidjeti ko od njih ispunjava uslove. Mi smo za te namjene u budžetu planirali oko tri miliona KM, a sada to ispadne 14 miliona i mi ćemo sigurno obezbijediti dodatna sredstva da svim tim ljudima to obezbijedimo", istakao je Višković.
On je procijenio da je među prijavljenima oko 200 djece poginulih boraca, a ostalo su demobilisani borci.
"Na ovaj način želimo da im pomognemo da oni vlastitim biznisima na neki način riješe ovo pitanje", izjavio je Višković novinarima u Sijekovcu, gdje je prisustvovao obilježavanju 29 godina od ratnog zločina nad 46 srpskih civila.
Premijer Srpske je rekao da će uporedo s tim, ovih dana Vlada, u saradnji sa organizacijama koje predstavljaju boračku populaciju, sa kojima je postignut značajan konsenzus, raspisati javni poziv sa tačno propisanim kriterijumima koji će biti usaglašeni sa predstavnicima nevladinog sektora, a koji će ići prema demobilisanim borcima.
Javni poziv odnosiće se, kako je naveo, na nezaposlene borce koji su mlađi od 60 godina, koji su na biroima rada i zbog pandemije su dovedeni u stanje, takoreći socijalne potrebe ili socijalnog davanja.
"Ovo nećemo zvati socijalno davanje, nego briga države za naše ljude. Kreiraćemo tu uredbu, ona će ići ovih dana i kroz pomoć tim ljudima Republika Srpska će, uslovno rečeno, da se oduži stvaraocima Srpske", rekao je Višković i dodao da Srpska i u vrijeme pandemije ne želi da izostavi i zaboravi nijednog građanina i da i na ovakav način brine o onima koji su je stvarali.