BANjALUKA - Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici proslavljaju danas praznik Svetog proroka Ilija - Ilindan, kojim Crkva čini pomen ovom starozavjetnom proroku.
Sveti Ilija je Bogovidac i čudotvorac, rodom iz plemena Aronova iz grada Tesvita, zbog čega se još zove i Tesvićanin.
Kada se Ilija rodio, njegov otac Savah vidio je oko njega anđele koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom, što je bilo znamenje njegovog plamenog karaktera i sile ognjene. Mladost je proveo u dubokom razmišljanju i molitvi, često sam u pustinji.
U to vrijeme jevrejsko carstvo bilo je podijeljeno na dva dijela: jedno sa prijestonicom u Jerusalimu, a drugo u Samariji.
Sveti prorok Ilija se sukobio sa izrailjskim carem Ahavom i njegovom opakom ženom Jezaveljom. Oni su se klanjali idolima i odvraćali narod od prave vjere.
Sveti Ilija je svojim prorokovanjima upozoravao narod na posljedice moralnog posrnuća, popuštanja vjere u jednog boga i odavanja idolopoklonstvu.
Velikim čudesima Ilija je dokazao silu i vlast Božju. Zatvorio je nebo i kiša nije padala tri i po godine, a ognjem sa neba zapalio je žrtvu Bogu svome. Za to vrijeme on je živio u pećini, dok mu je gavran donosio hranu, što je i čest način predstavljanja ovog proroka na ikonama.
Molitvom je potom poslao kišu na zemlju, čudesno umnožio brašno i ulje u kući udovice u Sarepti, i vaskrsao joj umrlog sina. Caru Ahavu i njegovoj ženi Jezavelji prorekao je ružnu smrt, što im se i desilo.
Na Horivu je razgovarao prorok Ilija sa Bogom i čuo mu glas. Pred smrt je uzeo za nasljednika u proročkom zvanju Jelisija i otišao na nebo u ognjenim kolima, sa ognjenim konjima.
Na ovaj praznik ne valja raditi u polju da grad ne bi uništio usjeve, a grom udario u kuću. Od Ilindana noći i jutra postaju hladniji, pa je nastala izreka "Sveti Ilija - vatra milija".
U srpskom narodu Sveti Ilija je veoma poštovan svetitelj.Svetog Iliju ili Gromovnika, narod smatra najsilovitijim među ognjenim svecima, pa ga svetkuje sa ogromnim strahopoštovanjem.