BANJALUKA - Vlada Republike Srpske napravila je napredak u oblasti ekonomskih zakona, privlačeći sve više inostranih investitora, dok je Federacija BiH bila manje uspješna, što se može pripisati unutrašnjim političkim problemima.
Ovakvu ocjenu iznijela je Evropska komisija (EC) u najnovijem izvještaju o napretku BiH, u kojem je konstatovan neuspjeh BiH da potpiše sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i pobrojani brojni nedostaci bh. sistema, ali izneseni i neki pozitivni pomaci.
Ističući da je RS dobila Vladu neposredno nakon izbora, dok je u FBiH vlast formirana tek u martu ove godine, u izvještaju je RS pohvaljena zbog napretka u zakonodavstvu vezanog za ekonomiju, i privlačenja ino-investicija.
`Ipak, Vlada RS nastavila je politiku jačanja sopstvenog zakonskog okvira, često bez koordinacije s ostalim vladama u zemlji. I dalje se opire prenosu ovlaštenja na državni nivo, posebno kada je riječ o policiji i ekonomskim pitanjima, potencirajući i pitanje povrata ranije prenesenih nadležnosti. RS je nastavila s povremeno 'čvrstom' retorikom, iako je njena pozicija u situaciji vezanoj za Srebrenicu bila konstruktivna. Istovremeno, Vlada FBiH bila je manje uspješna u donošenju zakona, a na njen rad je često uticala teška politička klima i podijeljeni partijski interesi u vladajućoj koaliciji`, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se iznosi ocjena da vlast na državnom novou nije bila u stanju da prevlada interne sukobe, često bazirane na etničkim ili entitetskim pitanjima, zbog čega je došlo do ozbiljnog zastoja u sprovođenju reformi.
Tvrdi se da komplikovani način odlučivanja, manjak kapaciteta i političke volje, uz podijeljene nacionalne interese, nastavlja da usporava usvajanje zakona, dok Savjet ministara, kako je ocijenjeno, pati zbog skromnih ovlaštenja predsjedavajućeg ovog tijela.
Između ostalog, izdvojen je problem komplikovane administrativne strukture u zemlji, s posebnim osvrtom na FBiH, koja je, kako se navodi, `ostala prepreka efikasnoj lokalnoj samoupravi`.
Naznačeno je da pitanje Srebrenice i dalje ostaje poseban problem, konstatujući da su problemi nastali kada su nakon presude Međunarodnog suda pravde bošnjački političari zatražili poseban status za ovu regiju. Ocijenjeno je da su ovi zahtjevi doveli do jačanja političkih tenzija u Srebrenici, ali i širom zemlje.
`Kao rezultat krize, Vlada RS dala je Srebrenici status posebne socijalno-ekonomske zone, donoseći i poseban razvojni program za region`, navedeno je u izvještaju.
Oštra retorika
Evropska komisija upozorila je u izvještaju da je nacionalistička retorika političkih lidera bila česta, izazivajući ustavni poredak zemlje.
`Takva negativna retorika usporila je reforme u brojnim oblastima`, ocijenjeno je u izvještaju.
Istaknuto je da su bošnjački političari, poslije presude Međunarodnog suda pravde, pozvali na jednostranu promjenu Ustava, dok su, s druge strane, politički lideri iz RS nastavili da pominju mogućnost referenduma o otcjepljenju i zahtjeva za povlačenjem ranije prensenih nadležnosti na državni nivo.