MOSTAR – Partneri u vlasti na nivou BiH usaglasili su odluku o imenovanju glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom i njegova dva zamjenika.
Saopštio je ovo Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, nakon sastanka sa predstavnicima SNSD-a i stranaka koje čine "trojku" koji je održan u Mostaru.
Čović je kazao da je ostalo još mnogo posla za BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali i mnogo otvorenih pitanja.
Lider HDZ-a poručio je da se na sastanku govorilo o osam tema, a kao prvu je izdvojio Zakon o zaštiti ličnih podataka, za koji tvrdi da je dogovoreno da do srijede budu definisane još neke stvari kako bi do kraja ove sedmice bila održana sjednica Savjeta ministra BiH, a potom i Parlamentarne skupštine BiH.
Plan rasta bio je jedna od ključnih tema razgovora, a u vezi nje je ostalo mnogo toga otvorenog.
"Dogovoreno je da presjedateljica Vijeća ministara BiH radni tim pa da se precizno zaključi šta nam je tu ostalo još dogovarati", kazao je on.
Razgovaralo se i programu integracije, gdje je Čović naglasio da nije usaglašeno imenovanje koordinatora Programa IPA.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a poručio je da je jako važno da se usvoji okvirni budžet institucija BiH za naredne tri godine.
Što se tiče Plana rasta, Nikšić je naveo da tu postoje opstrukcije u određenim kantonima u Federaciji BiH gdje su premijeri iz SDA, zbog čega se taj proces koči.
"Ja sam razgovarao sa pojedinim premijerima i nastojaćemo da to riješimo. Odluke se donose konsenzusom, a sada dio njih to blokira", poručio je Nikšić.
Najdetaljniji je bio Radovan Višković, visoki funkcioner SNSD-a, koji je na samom početku rekao da je SNSD prvo od partnera tražio da se razgovara od nametanju odluka od strane OHR-a, te istakao da se u BiH po ko zna koji put pokazuje da kad god se koalicija nešto dogovori, uvijek nađe neko do to kvari.
"Poput pitanja o EU integracijama. Ne vidim nijedan razlog da se neko upliće i donosi odluke, kad imamo vlast. Onda se pitam da li je nekom interes da se BiH kreće ka EU ili da neko ovdje ima posla, da bude protektor", kazao je Višković.
U skladu sa tim, dodao je, SNSD je predložio da nosioci vlasti u BiH, ma kog god to bio, onog momenta kada BiH dobije datum za početak pregovora o pristupanju EU, usvoje zaključak koji kaže da niko osim zakonodavnih institucija u BiH ne može donositi odluke i zakone.
"Ali to nije bilo prihvaćeno od stranaka 'trojke', a HDZ je prihvatio. Taj zaključak bi na kraju bio potvrđen od PD PS BiH. Dakle, taj pristupni datum može biti za godinu, dvije, pet… Ali čim bude da to usvojimo", rekao je Višković.
Naveo je da je o Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH usaglašeno 98 odsto stvari.
"MUP RS ima određene dileme na par članova zakona, i predložili smo da se održi još jedan krug konsultacija u narednih dan dva", kazao je on.
Po pitanju Plana rasta, Višković je ponovio da su svi prioriteti prihvatljivi za Srpsku.
"Dakle svih 113 prioriteta. Sada je tu dodat još jedan, a to je ukidanje bezviznog režima sa nekih šest država, Kina, Rusija, Turska, Saudijska Arabija… Od nas se traži da svake godine do decembra ukidamo po jednoj zemlji taj režim, a to je u sferi politike i mislim da neće biti problem da se to dogovori", istakao je Višković.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija je dostavila BiH novi prijedlog koji se tiče neusaglašenih mjera.
"Sada je to malo modifikovano, pogotovo kod Savjeta državne pomoći, i sad se navodi da se više ne referira na etnitetsko ili etničko glasanje, već se traži da bude stručno, što nama ne bi trebalo da predstavlja problem. Traženo je da tako bude do 2027", pojasnio je Višković.
Ono gdje i dalje ima problema, potvrdio je, jeste Ustavni sud BiH i strane sudije.
"Kod Ustavnog suda BiH imamo neka tri koraka. U prvom se kaže da do jula 2025. treba da se popune sva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, pa onda do decembra naredne godine rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH po nekoj mapi koju su ponudili. Mi želimo novi zakon o Ustavnom sudu BiH kojim će biti riješeno pitanje stranaca, kakve mape, kakve priče. Nama je prihvatljiv novi zakon. Mislim da HDZ to hoće, a da vidimo da 'trojka' utiče na neke odluke. Tu uporedo ide i implementacija odluka Ustavnog suda tamo negdje do kraja 2026. godine gdje se traži da oko 70 odsto odluka bude implementirano", pojasnio je Višković.
Što se tiče glavnog pregovarača sa EU, kazao je da je danas na stolu bila samo odluka kojom se definiše to pitanje.
"Kako sam razumio ona je prihvatljiva za sve. Ali, do implementiranja ove odluke o glavnom pregovaraču i zamjenicima treba da se definiše pregovaračka struktura. Odluka oko izbora pregovarača mora biti usvojena u paketu kad i odluka o pregovaračkoj strukturi", istakao je Višković.
Dalje je dodao da je imenovanje IPA koordinatora skinuto sa dnevnog reda sastanka jer nije potrebnih izvjestilaca. Po pitanju usvajanja budžeta BiH, Višković je ponovio da je dogovor da ministar finansija i trezora BiH dostavi taj akt.
"Očekuje se ove godine značajan prihod od Centralne banke BiH, gdje 60 odsto novca ide u budžet zajedničkih institucija, a 50 odsto obavezna rezerva. Iznijeli smo stav, ali i mišljenje da vidimo mogućnost da li dio tih sredstava može biti raspoređen budžetima entiteta, ne kršeći zakone ili ne oštećujući budžet", naglasio je Višković.
Na pitanje novinara da li ovaj sastanak znači da u ovoj godini nema ništa od otvaranja pregovora sa EU, Nermin Nikšić, lider SDP-a BiH poručio je da otvaranje pregovora ne zavisi samo od BiH, ali i dodao da sve otežavaju stavovi u pojedinim kantonima.
Na isto pitanje, Čović je kazao:
"Dok god ima prostora nije prošla ova godina, ali oni koji se kunu u državu i da je vole, onda ih pozivam da ne koče taj Plan rasta, već da pokažu da im je zaista stalo do BiH".
Takođe upitani da prokomentarišu da li ijedan zakon u BiH mogu predložiti ministri ili parlamentarci, a da prethodno ne bude održan sastanak predstavnika vlasti, Čović je naglasio da su ovi sastanci normalna stvar.
"Teška pitanja tek trebamo riješiti. Jedno od njih je Ustavni sud BiH, Sud BiH, kao i Izborni zakon, a zbog kompleksnosti pitanja, naravno da će uvijek morati da sjednu lideri stranaka. Ovo su normalni razgovori", rekao je Čović.
"Sretniji smo kad mi dogovorimo rješenja nego kad nam neko nameće. Politika u BiH treba da se rješava ovdje, a ne kod prijatelja komšija i susjeda. Zna se ko predlaže zakone, a ovdje se mi možemo dogovoriti šta hoćemo, mi ne predlažemo zakone. Ali ovdje se politizira i najbanalnija stvaar", dodao je Nikšić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.