BANJALUKA, SARAJEVO - "Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!" Bile su ovo prve riječi koje su se čule na talasima Radio Sarajeva 10. aprila 1945. godine - medija koji će 16 godina kasnije postati Radio-televizija Sarajevo, a danas, kada proslavlja 80 godina rada, postojati kao Radio-televizija Bosne i Hercegovine.
Za osam decenija postojanja, pod krovom ove medijske kuće stasavali su brojni novinari, spikeri, kamermani, tonci i mnogi drugi koji se (ne) vide na malim ekranima i (ne) čuju s radio-prijemnika, a koji su, uprkos brojnim problemima, imali i imaju jedan cilj - informisati javnost.
Tadašnja Radio-televizija Sarajevo svoje dopisništvo u Banjaluci, a današnji Informativno-tehnički centar BHRT-a, osniva 1962. godine. Povodom velikog jubileja javnog medijskog servisa, "Nezavisne novine" razgovarale su sa Vladimirom Šuškom, novinarom i koordinatorom banjalučkog ITC-a za televizijski dio, koji je u ovom timu već 18 godina. Osim njega, banjalučko dopisništvo čini još oko 30 ljudi.
"Pokrivamo dobar dio Republike Srpske, bar ovaj zapadni dio. Trudimo se da ispunimo svoju misiju javnog servisa Bosne i Hercegovine izvještavajući iz Republike Srpske", kaže Šušak za "Nezavisne novine".
Iako je današnji BHRT stvaran sa sloganom "Jedan za sve", ti "svi" nemaju danas jedinstveno mišljenje o ovom mediju. Šušak ističe da je misija javnog servisa da bude na usluzi svim građanima.
"Pored svih svojih poteškoća i svega onoga sa čime se suočavamo, političke nestabilnosti, međunacionalnih tenzija i tako dalje, mislim da je BHRT bliže svojoj stvarnoj ulozi nego što to nije", kaže on za "Nezavisne novine" i dodaje da je veoma važno da budu što bliži ljudima, njihovim životnim problemima i njihovim životnim pričama.
Međutim, osim što brojni građani imaju probleme, probleme ima i BHRT. Osam decenija postojanja proslavljaju u nadi da će opstati.
"Mi se nadamo da nećemo biti ugašeni. Otprilike smo se doveli u tu poziciju, odnosno doveli su nas u tu poziciju. Naš osnivač - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, jednostavno ne može da pronađe modus prema kojem bi cijeli sistem javnog emitovanja u BiH stao na stabilne noge", ističe Šušak i dodaje da im nadu daje činjenica da je pitanje javnog medijskog servisa jedna od stavki na putu BiH ka Evropskoj uniji.
"To nas na neki način ohrabruje da ćemo ipak u nekom obliku postojati i to je tračak nade za nas, ali sve ostalo se dešava ad hok, kratkoročno, nemamo dugoročnih rješenja ni za finansiranje, ni za dalji razvoj javnog servisa. Očekujemo i nadamo se da će se u nekom momentu stvoriti politička volja koja bi, na neki način, nama ulila dodatnu nadu i dodatno povjerenje da ćemo moći da nastavimo da se bavimo poslom od javnog interesa", kaže on.
Uprkos teškom finansijskom stanju, Šušak ističe da su ljudi pozitivna strana svega.
"Upoznate toliko ljudi sa kojima veoma dobro sarađujete. Saradnja između nas i centralne redakcije veoma dobro funkcioniše. Mislim da je to ključ. Ljudi nose cijelu ovu priču bez obzira na sve probleme. Najveća vrijednost BHRT-a su ljudi", navodi Šušak.
Kada je riječ o generalnom stanju u medijima, Šušak ističe da situacija nije bila teža u posljednje dvije decenije, kao ni uslovi za profesionalni rad novinara.
"Kad kažem profesionalni rad, smatram da je to rad kada se moraju ispoštovati svi profesionalni standardi. Imamo toliki niz mjera, pritisaka, donošenja zakona koji nam otežavaju rad poput kriminalizacije klevete, poput zakona o stranim agentima, neformalnih pritisaka, uvreda, prijetnji... Vrlo je teška situacija, posebno što je BHRT u Republici Srpskoj označen kao neprijateljski medij, a zapravo se ne shvata da mi kao novinari ne vodimo brigu o tome odakle i o čemu izvještavamo, nego vodimo brigu da izvještavamo profesionalno", kaže on.
Saradnja medija bila bi prilika da se novinarski posao iznese na što bolji način, smatra Šušak, a 24 godine BHRT i "Nezavisne novine" to i dokazuju organizujući zajedničkim snagama događaj "Izbor najboljeg sportiste godine Bosne i Hercegovine".
"Svi mediji bi trebalo da budu na istom zadatku. Sasvim sigurno, ako radimo u javnom interesu, ako jedni druge podržimo u pričama i temama koje obrađujemo, imaće većeg odjeka i veće koristi za javnost, što je najvažnije. Moramo svojom saradnjom da pojačamo uticaj medija na javni prostor, da pokušamo navesti građane i javnost na razmišljanje o problemima, o temama, navesti ih na razmišljanje i podstaknuti promjene kako bi ovo društvo moglo da napreduje", zaključuje Šušak za "Nezavisne novine".