Oko 50 odsto magistralnih cesta u FBiH je nedovršeno jer nemaju habajući sloj asfalta, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Ljubo Pravdić, direktor Direkcije za ceste u FBiH koja nadzire 2.028 kilometara magistralnih cesta.
Upozorava da se najveći broj saobraćajnih nesreća u FBiH ipak dešava zbog ljudskog faktora i starih i neispravnih vozila. Pravdić pojašnjava da prioritete za opravku cesta određuje računar na osnovu baze podataka koja je popunjena snimkama posebnog automobila za te namjene, te da je za održavanje cesta kroz razne kredite za narednih pet godina obezbijeđeno više od 100 miliona eura.
NN: U kakvom su stanju ceste u FBiH, kolika su oštećenja?
PRAVDIĆ: Još prije rata mnoge ceste nisu završene na način da imaju završni habajući sloj asfalta, zaštitne kosine i druge detalje, a mnoge nisu asfaltirane. Na primjer, od Jablanice prema Mostaru nije urađen habajući sloj asfalta i ona nije dovoljne nosivosti. U posljednje vrijeme uložili smo mnogo vlastitih sredstava, a Direkcija za ceste u FBiH ima najniža primanja u Evropi i to je nedovoljno za osnovne potrebe jer samo za redovno zimsko održavanje dajemo između 30 i 32 miliona KM.
NN: Ako 50 odsto mreže treba hitno obnoviti, gdje je najgore stanje?
PRAVDIĆ: Ne možemo govoriti o najgorem stanju, nego samo o prometnoj opterećenosti, a ona je najveća na magistralnoj cesti Lašva - Travnik, pa Doboj - Tuzla i oko Tuzle, pa M17 od Sarajeva prema Zenici i Doboju. Jako je opterećena i cesta Mostar - Široki Brijeg do Posušja i dalje.
NN: Jesu li brojači prometa glavni alat za određivanje prioriteta?
PRAVDIĆ: Računarski program HDL4 model procjenjuje stanje asfalta, prometnost i određuje prioritet.
NN: Šta je uzrok ovolikog broja saobraćajnih nesreća?
PRAVDIĆ: Nakon svake nesreće po automatizmu dobijamo policijski zapisnik i u malom broju nesreća je uzrok cesta. Negdje smo smanjili brzine, presvlačimo ceste gdje su oštećene, osvijetlili smo tunele, petlje na ulazu u gradove i raskrižjima, ali naši automobili su stari u prosjeku 15 godina, a vozači ne poštuju signalizaciju, voze u alkoholiziranom stanju, ne prilagode vožnju uslovima na cesti.
NN: Ima li krađe saobraćajnih znakova?
PRAVDIĆ: Kradu šahtove, znakove, rešetke sa odvoda na cesti i nema načina da spriječite te kradljivce.
NN: U inspekcijama kažu da sigurnost na magistralnim cestama ugrožava i veliki broj priključaka regionalnih cesta?
PRAVDIĆ: To su potencijalne crne točke, jer vam na magistralnu cestu može iskočiti neko iz svog dvorišta. Velikim brojem priključaka dobijate običnu gradsku ulicu i mi imamo problema s tim jer ne znamo kako ukloniti bespravne priključke. To je posao inspekcije koja treba izdati nalog za rušenje priključaka i mi tu nismo zadovoljni.
NN: Ocjena od jedan do pet za mostove na magistralnim cestama u FBiH? Može li se u FBiH desiti incident kao nedavno u SAD?
PRAVDIĆ: Većina mostova je rađena šezdesetih godina i mislim da je ocjena između tri i četiri. Svakodnevno vršimo vizuelno kontrolisanje mostova, a sklopove periodično. Ako nešto nije u redu, preusmjerimo promet, a u budžetu imamo i pola miliona KM za rizike i vanredne intervencije. Mislim da se kod nas ne može desiti situacija kao u SAD jer vršimo kontrole, a nemamo ni tako velike konstrukcije.
NN: Vaganje kamiona je jedan od elemenata zaštite ceste. Da li su prošle godine zaista izvagana samo dva kamiona?
PRAVDIĆ: Nije točno da su to bila samo dva kamiona. Mi smo 2005. godine sklopili ugovor s kompanijama koje su to trebale raditi, ali je bilo mnogo problema na terenu jer su oni koji mjere trebali skidati pločice sa pretovarenih kamiona dok vozač ne uplati posebnu naknadu za preopterećenje. A vozači su htjeli da tuku naše ljude. Sada su novim zakonom uvedeni prekršajni nalozi i samo do 20. avgusta smo izvagali 678 vozila, od čega je 71 bio preopterećen.
NN: A prošle godine?
PRAVDIĆ: Ne mogu vam dati te podatke, sigurno nije bilo ni približno ovom broju, bilo je to mnogo manje, ali sigurno više od dva.
Sarajevska zaobilaznica
NN: Ko će graditi Sarajevsku zaobilaznicu?
PRAVDIĆ: Ne mogu govoriti o tome dok se ne otvore ponude za nadzorni organ ovih radova. Imali smo devet ponuda, cijene su bile od 56 do 120 miliona eura.
NN: Ali ministar je već objavio da je to `CST Ljubljana` iz Slovenije?
PRAVDIĆ: Nije novinar bio korektan, a nekorektno je i što je ministar navodio to ime, jer smo razgovarali šta bi on trebao da kaže. Oni su bili najjeftiniji, a firma u koju su uključene bosanske firme je za deset miliona eura skuplja. Bojim se da je ova ponuda ispod cijene i da ćemo stalno imati zahtjev za rast cijena. No, oni su ispunjavali sve uvjete i maju bankovnu garanciju na 15 miliona KM, a tko se smije igrati sa garancijama, ili tko može ići na drugu ponudu?
NN: Postoje informacije da je ta firma bliska sa Strankom za BiH?
PRAVDIĆ: Ako je Zakon o javnim nabavkama ispoštovan, ne možemo ulaziti u to ko se s kim druži poslije posla, s kim će popiti kavu, ići u krevet ili igrati nogomet. A šta i da je to tako? Ja na to ne mogu uticati ako ljudi ispunjavaju uvjete.