BANJALUKA - Potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki smatra da je neuspjeh sastanka lidera iz BiH u Briselu logičan, jer se implementacija odluke "Sejdić-Finci" ne može ostvariti dok Hrvati u BiH ne dobiju isti stepen konstitutivnosti kao Bošnjaci i Srbi.
"Zapelo je jer Hrvati hoće da im se omogući da direktno biraju u Predsjedništvo BiH svog predstavnika. To se može ostvariti na dva načina, a prvi je da se u hrvatsko-muslimanskoj Federaciji /nastaloj sporazumno 1994. u Vašingtonu/ odredi teritorija gdje su Hrvati u većini, te da se onda sa te teritorije bira hrvatski predstavnik", naveo je Vlajki.
On je napomenuo da su bošnjački predstavnici, nakon što su na to bili pristali, shvatili da bi to faktički značilo stvaranje trećeg entiteta, pa zbog toga to sada odlučno odbijaju.
"Drugi je način da se u parlamentu BiH hrvatski član Predsjedništva BiH bira od svojih poslanika, ali to ne odgovara dosadašnjem modelu neposrednog biranja u oba entiteta. Povrh svega, ovaj bi model bio nepravedan jer bi omogućio pobjedničkoj političkoj partiji da, na uštrb ostalih partija, bira svog predstavnika", dodaje se u saopštenju iz kabineta potpredsjednika Srpske.
Vlajki ističe da teorijski, treći, elektorski, izrazito američki model, ne odgovara evropskoj praksi, da je podoban uglavnom za dvopartijski, građanski sistem, te da je komplikovan.
"Opet teorijski, četvrti model, po kojem se predlaže da se nacionalna odrednica briše prilikom izbora, vratio bi problem na početak - biranju, na primjer, dva predstavnika koji zastupaju isti narod, ali različito nacionalno deklarisanih", smatra Vlajki.
Potpredsjednik Srpske i njegov kabinet predlažu privremeno rješenje i to da svaki građanin BiH, ma kako da se nacionalno izjašnjava, ima pravo da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH, da svi glasači, prilikom izbora člana Predsjedništva, moraju naznačiti svoju nacionalnu pripadnost, ma koja god bila, te da se, s obzirom da jedino Hrvati imaju suštinske primjedbe na izbor člana Predsjedništva, onda taj član Predsjedništva bira tako da se iz ukupne mase glasačkih listića izdvoje oni gdje je naznačena nacionalna pripadnost "Hrvat", pa kandidat koji prema ovim listićima dobije najveći broj glasova, postaje član Predsjedništva.
Kabinet je, kako navode, svjestan da ovaj prijedlog ima niz mana, ali ističe da je riječ o privremenom rješenju koji će vrijediti samo za izbore 2014. godine.
"Isto tako, ovaj je prijedlog lako implementirati, trenutno najmanje je loš od svih ponuđenih, ne evocira stvaranje novog entiteta što smeta Bošnjacima, a Hrvatima garantuje da će biti izabran upravo njihov predstavnik", navodi se u saopštenju.