SARAJEVO, BANJALUKA - Aktuelna vlast, zaključno sa 2009. godinom, svake sekunde zaduživala je građane oko 12 KM ili milion dnevno a, spoljni dug je u protekle tri godine povećan za 1,13 milijardi i trenutno iznosi oko 5,2 milijarde KM.
U službi za odnose s javnošću Centralne banke BiH kažu da je prema njihovim podacima na kraju 2006. godine vanjski dug BiH bio je 4,07 milijardi KM da bi već zaključno sa 31.12. 2009. godine taj dug bio 5,2 milijarde KM.
Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kazao je da BiH nije prezadužena zemlja, ali da je krajnje vrijeme da vlast prestane zaduživati građane prema inostranstvu kako bi servisirala javnu potrošnju te da se treba zaduživati ali za razvoj zemlje i investicije.
"Trenutno sam u Briselu gdje trebam braniti ekonomsko fiskalni program BiH i upravo nam tu najviše zamjerki stavljaju da se previše zadužujemo kako bi servisirali javnu potrošnju", kazao je Kasumović.
Kasumović ističe da smo se puno zadužili u protekle tri godine jer ta zaduženja nisu povećala broj zaposelnih i GDP, te da je krajnje vrijeme da se alarmira vlast da prestane zaduživanje građana.
Ekonomski stručnjaci gotovo jednoglasno ističu da BiH nije prezadužena zemlja i da još uvijek ima prostora za zaduživanje ali da je krajnje vrijeme da se taj novac ulaže u kapitalne investicije i stvaranje novih vrijednosti a, ne za krpljenje rupa u budžetima.
Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu kaže da prema svjetskim standardima taj dug uopšte nije veliki jer kritične zemlje imaju zaduženost preko sto odsto GDP-a, dok je kod nas to nešto više od deset odsto.
"BiH još ima prostora za zaduživanje ali te dugove ne treba gurati u potrošnju nego u razvojne projekte zaduživanje da, ali za autoputeve elektroenergetske objekte i kapitalne investicije a, nikako za javnu potrošnju", ističe Čičić.
Da BiH nije prezadužena zemlja govore i podaci zaduženosti zemalja iz regiona. Ukupni spoljni dug Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH prošle godine premašio je 112 milijardi evra. Na kraju 2009. godine ukupan spoljni dug Srbije dostigao je 22,8 milijarde evra, što je 74,1 odsto BDP-a, dok je bruto inostrani dug Hrvatske na kraju prošle godine iznosio 44,6 milijardi evra a, inostrani dug Slovenije je negdje oko 40 milijardi evra.
Gotovo sve zemlje iz regiona su se u poslednjih godinu dana prema inostranstvu zadužile više od četiri milijarde eura.
Češki inostrani dug raste u svakoj sekundi po 580 KM, dok inostrani dug Republike Srbije raste po 23 evra i 60 centi u sekundi. Neslavni rekorder je Velika Britanija čiji dug se svake sekunde povećava za oko deset hiljada dolara.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, kaže da BiH uopšte nije puno zadužena zemlja ali je zabrinjavajući trend povećanja zaduženosti u proteklih nekoliko godina i njegovo usmjeravanje u povećanje plata i slično,
"Treba se zaduživati ali za infrastrukturalne projekte i stvaranje novih vrijednosti i u tom smislu imamo još mnogo prostora za zaduživanje", kazao je Grabovac.