SARAJEVO - Zloupotrebe prilikom odabira stipendista evidentne su na svim nivoima vlasti, a posebno u općinama širom BiH, upozorio je Adis Arapović, projekt menadžer u nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI) BiH.
"Socijalni status učenika i studenata, osim uspjeha, najvažniji je kriterij za dodjelu stipendije. Potvrda o socijalnom statusu često nije validna, lažirana je i niko je ne provjerava, pa su stipendije nerijetko primala djeca imućnih roditelja, biznismena, pa i ljudi koji su na istaknutim pozicijama u općinama i kantonima", istakao je Arapović.
Predstavljajući rezultate analize politika stipendiranja u BiH, Arapović je istakao kako su zloupotrebe pri provođenju procedura javnih poziva uočene i kod dokazivanja uspjeha učenika i studenata tokom njihovog školovanja.
Tokom trogodišnjeg istraživanja o politikama stipendiranja predstavnici CCI su zaključili kako je u BiH napravljen pomak kada je riječ o povećanju novca za ovu namjenu i broja njihovih korisnika, ali da je sam sistem i dalje netransparentan i neadekvatan.
U 2007. godini vlast je obezbijedila oko 10 miliona KM za 10.730 stipendija. U 2010. godini iznos za stipendije u odnosu na prije tri godine bio je veći za gotovo 120 posto, a broj stipendista za gotovo 100 posto. Tako su ove godine svi nivoi vlasti u BiH obezbijedili oko 22 miliona KM za stipendije 20.620 stipendista.
Arapović je ocijenio da je uobičajeni iznos stipendije od 100 KM nedovoljan za elementarne potrebe stipendista, te da su konkursne procedure dugotrajne, zbog čega korisnici stipendije često dobiju na kraju školske godine.
"Studenti i učenici prvih godina nemaju pravo na stipendiju. Čudan je argument države da prvo treba da se dokažu, pa tek onda dobiju stipendiju. Problem je i što vlasti linearno pristupaju različitim branšama, umjesto da stipendiraju deficitarna zanimanja. Nema usklađenosti s politikom zapošljavanja", rekao je Arapović.
Predstavnici CCI predstavili su i preporuke koje bi, po njihovom mišljenju, trebalo da unaprijede politiku stipendiranja u BiH.
Smatraju kako za stipendije godišnje mora biti obezbijeđeno 1,2 posto novca u odnosu na ukupan budžet, te podsjetili kako se sada u prosjeku izdvoji 0,3 posto. Tvrde kako stipendija ne smije biti niža od 100 KM, te da konkursi moraju biti okončani do kraja tekuće godine. Smatraju i kako entitetska ministarstva obrazovanja moraju biti koordinatori politika stipendiranja s obzirom na to da ih danas u BiH ima 150, što je jedan od uzroka haotičnom stanju u ovoj oblasti.
Najbolji i najlošiji
Prvo mjesto, kada je riječ o stipendiranju učenika i studenata u posljednje tri godine, zauzela je općina Velika Kladuša. Odmah iza nje, po analizi CCI, je Tešanj, potom Gradiška, Mrkonjić Grad i Čapljina, Laktaši, Ugljevik, sarajevska općina Novi grad, Bileća i Derventa. Na začelju su općine Zenica, Čitluk, Istočni Stari Grad, Vareš, Glamoč i Trnovo u FBiH.
"Nijednu marku za stipendije nisu obezbijedile općine: Visoko, Fojnica, Breza i Ravno kao i Ministarstvo obrazovanja i nauke Srednjobosanskog kantona", istakao je Adis Arapović iz CCI.