BEOGRAD - Srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao je da neće odustati od zahtjeva za izručenje Jovana Divjaka i slučaja "Dobrovoljačka", te da neće da trguje mrtvim glavama, bez obzira na pritiske i kritike koje ovih dana trpi, pa i po cijenu da bude smijenjen.
"Da budem potpuno jasan: u Dobrovoljačkoj ulici imamo najmanje 39 žrtava teškog zločina u tri događaja i ja nijednog od njih neću da zaboravim", rekao je Vukčević na konferenciji za novinare, navodeći imena 18 ubijenih i 21 ranjenog pripadnika JNA i civila.
On je rekao da se na njega ne vrši politički pritisak, nego pritisak preko medija, a vrše ga i nevladine organizacije.
Vukčević je rekao da ni poslije 19 godina nema pravosudne istine o zločinu nad vojnicima u Dobrovoljačkoj u Sarajevu, a o tome da li je Divjak kriv može da odluči samo sud, ili u Srbiji ili u BiH.
"Spreman sam na svaku saradnju u cilju rešavanja problema paralelnih istraga, ali ne po cenu brisanja ubijenih srpskih žrtava", rekao je Vukčević.
Navodeći da porodicama ubijenih duguje odgovor, Vukčević je rekao da je Ministarstvu pravde Srbije dostavio dokumentaciju za izručenje Jovana Divjaka Srbiji, jer smatra da postoji dovoljan stepen osnovane sumnje da se sprovede istraga o tom zločinu i da je i on učestvovao u izvršenju tog djela.
"Bez obzira na odluku Austrije, bez obzira na političke izjave koje stižu, postupam samo po zakonu. Ako je takvo moje postupanje, ponavljam isključivo po zakonu, problem - neka me smene. Ako sam ja svojim zakonitim postupanjem prepreka na putu evropskih integracija, pristajem da me smene", rekao je Vukčević.
On je rekao da ne pristaje da pravi selekciju žrtava prema tome čije su političke elite devedesetih bile više, a čije manje krive za užase koji su se događali i odbacio poređenje sa Miloševićevim režimom.
Vukčević je podsjetio da je još 2009. godine svom kolegi iz BiH Miloradu Barašinu nudio potpisivanje sporazuma o ustupanju dokaza, a te godine je raspisana i potjernica za Divjakom.
"Da je tada potpisan sporazum imali bismo pravni okvir prebacivanja ovog predmeta pravosuđu BiH i ne bi bilo slučajeva Ganić i Divjak, a slučaj Tuzlanske kolone bi izgledao potpuno drugačije", rekao je Vukčević.
Navodeći da i BiH vodi već šest godina istragu protiv 15 lica za slučaj "Dobrovoljačka" i da je Divjak pod njihovom istragom, Vukčević je rekao da nudi rješenja.
To podrazmijeva potpisivanje Sporazuma i razgovore o ustupanju dokaza za Dobrovoljačku i za Tuzlansku kolonu, ekspertsku reviziju vojnih predmeta preuzetih od vojnog pravosuđa, a ako Divjak bude izručen Srbiji, u cilju utvrđivanja istine, Vukčević će pristati da se on brani sa slobode do okončanja istrage.
On je naveo da je Ganić oslobođen iz političkih razloga, da se u slučaju Jurišića očekuje ponovno suđenje, a u slučaju Purde nije bilo dovoljno dokaza.
Vukčević je postavio pitanja "ko je odgovoran za to što je od zločine u Dobrovoljačkoj pa do pokretanja istrage prošlo 12 godina", "zašto je poslije pokretanja istrage Divjak stavljen na međunarodnu potjericu tek pet godina kasnije", " da li je tužilaštvo za ratne zločine Srbije poligon za izborne kampanje u Srbiji i regionu?".
Vukčević je zapitao odakle podatak da Srbija ima listu od 390 "branitelja" koje će hapsiti, odakle informacija da srpsko tužilaštvo traži istragu protiv Fabera, policijskog funkcionera Hrvatske, kao i da je podignuta optužnica protiv Vesne Bosanac, a sve to nije tačno.
Sud u Kornburgu odlučio je u utorak da Divjak bude pušten iz pritvora u Austriji uz plaćanje kaucije od 500.000 evra.
Jovan Divjak uhapšen je u Beču 3. marta, po nalogu za hapšenje koji je objavila Srbija, koja ga optužuje da je odgovoran za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. godine kada su ubijena 42, ranjeno 73 i zarobljeno 215 pripadnika JNA.
Hag konsultovan ali nije uključen u slučaj
Savjetnik glavnog tužioca Haškog tribunala Frederik Svinen izjavio je u srijedu da je ovaj sud konsultovan, ali da nije formalno uključen u slučaj protiv generala Armije BiH Jovana Divjaka, javlja dopisnik Srne iz Haga.
Svinen je rekao novinarima da je Tužilaštvo u julu 2002. godine dobilo materijal o događaju u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, gdje je Divjak naveden kao osumnjičeni, te da je na osnovu tada dobijenih dokumenata zaključeno da nema dokaza za pokretanje slučaja u Hagu, a materijal je u oktobru 2004. godine vraćen u Sarajevo.
"Želim potvrditi da smo ove dokumente poslali samo u Sarajevo i nismo po ovom pitanju komunicirali sa Beogradom. Mi danas nemamo nikakvu ulogu u ovakvim situacijama. Ovo je nešto što se rješava između nekoliko vlada", rekao je on.
U izjavi za Slobodnu Evropu Svinen je rekao da je sadašnji slučaj Divjak stvar saradnje između tih zemalja i ocijenio da postoje različiti načini te saradnje.
"Ono što mi možemo reći je to da ohrabrimo zemlje regiona da poprave saradnju, ne samo između političkih vlasti već i između tužilaca", dodao je on.
Portparol suda u Kornojburgu Krista Zemanek je najavila da će austrijskom sudu biti potrebno najmanje mjesec dana da donese odluku o njegovom izručenju
Izručenje
Ministarstvo pravde BiH uputilo je Ministarstvu pravde Austrije molbu za izručenje penzionisanog generala armije RBiH Jovana Divjaka, koji je u utorak pušten iz austrijskog pritvora nakon što je plaćena kaucija od 500.000 evra.
Molba za Divjakovo izručenje upućena je putem Ministarstva inostranih poslova BiH nakon što je Ministarstvo pravde primilo posljednji dokument Tužilaštva BiH koji je bio neophodan za ovaj slučaj.
I tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević izjavio je da će Ministarstvu pravde Srbije u srijedu dostaviti Austriji dokumentaciju za izručenje Srbiji penzionisanog generala Armije BiH Jovana Divjaka.