BEOGRAD - Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević očekuje da će sud u Londonu 27. jula odlučiti da Srbiji izruči bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
"Očekujem pozitivnu odluku za nas, odnosno da će biti doneta odluka o njegovoj ekstradiciji", rekao je Vukčević agenciji Beta.
Vukčević ističe da su predstavnici srpskog pravosuđa prezentovali masu dokaza koji potvrđuju da je Ganić "osnovano sumnjiv" za ratni zločin.
"Posebno napominjem da je Ganić osnovano sumnjiv jer je u pitanju istraga, pošto još nije podignuta optužnica. Jedini način da se utvrdi da li postoje dokazi za podizanje optužnice jeste to da on bude saslušan, a pošto to do sada nije mogao biti, mi smo bili prinuđeni da upotrebimo procesna sredstva, da odredimo pritvor, da raspišemo poternicu na osnovu koje je on u Velikoj Britaniji i uhapšen", precizirao je srpski tužilac.
On je istakao da je od 5. jula do juče pred sudom u Londonu održano nekoliko ročišta, gdje se definitivno utvrđivalo da li postoje razlozi za ekstradiciju Ganića, osumnjičenog u Srbiji za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu maja 1992. godine.
Vukčević kaže da je Ganiću i dalje ograničena sloboda, odnosno da ne smije napustiti London, iako je njegova odbrana tražila da bude pušten, da ode u BiH i vrati se 27. jula kada je zakazano javno objavljivanje odluke o njegovoj ekstradiciji Srbiji.
Srpski tužilac za ratne zločine ocijenio je da je Ganićeva odbrana tokom postupka išla na diskvalifikaciju i prebacivanje cijelog slučaja na politički teren, i to "na jedan prizeman način".
"Prvo su išli na to da diskvalifikuju Srbiju kao državu u kojoj nema vladavine prava, a zatim da i tužilaštvo i sud u takvoj državi ne mogu biti nezavisni, odnosno da on (Ganić) ne može imati fer i pravično suđenje", rekao je Vukčević.
Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu, na osnovu poternice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - Vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, u napadima 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobljeno.