BANJALUKA, SARAJEVO - Da bi cijela BiH bila očišćena od mina, prema sadašnjoj Strategiji protivminskog djelovanja, potrebno je još 560 miliona KM.
Naime, ovom strategijom od 2009. do 2019. godine predviđeno je da svake godine za čišćenje mina bude izdvojeno oko 80 miliona KM, kako bi posao bio doveden do kraja. Pošto je do tog roka ostalo još sedam godina jasno je da je za kompletno deminiranje potrebno više od pola milijarde KM. Međutim, taj strateški plan će biti vjerovatno produžen jer novca za završetak ovog bitnog posla za državu i njene građane zasad nema dovoljno. S druge strane, ta "polja smrti" prepreka su za brži ekonomski razvoj i povratak stanovnika na ta područja, ali je usporen i otežan proces pronalaženja masovnih grobnica i identifikacija žrtava minulog rata.
Kako su nam kazali u Centru za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), prema strateškom modelu planirano je da će biti moguće dostići zemlju bez mina do 2019. godine, uz veće uključenje domaćih vlasti.
"Sredstva koja su potrebna za ostvarenje ovog plana su u prosjeku oko 80 miliona KM godišnje. Trenutno je učešće domaćeg novca 40 odsto, dok su ostatak strane donacije", rekli su u BHMAC-u.
Kako su istakli, ukoliko implementacija ove strategije bude imala dinamiku kao prethodne tri godine, gdje je nedostatak potrebnih sredstava iznosio oko 30 miliona KM, u ovom trenutku sa sigurnošću može se reći da 2019. godina nije realna, već će sigurno trebati i nekoliko godina više u dostizanju finalnog cilja zemlje bez mina.
Kažu da će u ovoj godini biti izrađena nova studija o opštoj procjeni problema mina u BiH, i to u postupku revizije strategije.
"Na osnovu broja ugroženih zajednica i nivoa uticaja mina BiH se svrstava u red najugroženijih zemalja na svijetu. Imajući u vidu da se minska polja u pravilu nalaze između bivših linija zaraćenih strana, linija konfrontacije ide kroz čitavu BiH, tako da se minska polja mogu naći u skoro cijeloj zemlji", naveli su u BHMAC-u.
Ovom strategijom od 2009. do 2019. godine predviđeno da svake godine za čišćenje mina bude izdvojeno oko 80 miliona KM
S druge strane, Enes Žerić, viši stručni saradnik za operacije u Regionalnom uredu BHMAC-a u Bihaću, kazao je da su građani, nažalost, jako neoprezni jer uklanjaju obilježja minskih polja, te često neodgovorno ulaze u sumnjiva i obilježena područja. Istakao je da je srećom dosta mina već neispravno jer ih je uzeo "zub vremena".
"Proces deminiranja ide sporo, ali je bitna naša aktivnost izviđanja i istraživanja sumnjivih lokacija na terenu", rekao je on. Inače, veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi oko 1.313 kvadratnih kilometara ili približno 2,5 odsto od ukupne površine BiH i definisano je 10.066 minski sumnjivih mikrolokacija, na kojima se nalazi oko 200.000 mina i ubojitih sredstava. Raspoloživi podaci pokazuju i da je od 1996. godine stradalo 1.686 osoba, od čega 591 smrtno, a samo u 2012. godini sedam ljudi je izgubilo život u minskim poljima, a troje je povrijeđeno. U zadnjih nekoliko godina razlozi nesreća su nepoštivanje postavljenih oznaka za minska polja najčešće zbog sječe šume i sakupljanja sekundarnih sirovina.
Brojke:
200.000 mina se još nalazi u BiH
1.686 ljudi u BiH stradalo od mina
591 lice poginulo
80 miliona KM potrebno godišnje za čišćenje