BANJALUKA - Vlasti Republike Srpske same će, sa oko 40 miliona maraka, obnoviti banjalučki Klinički centar, nakon što je holandska vlada, uprkos čvrstim obećanjima, odustala od kreditiranja projekta, odlučila je Vlada RS.
Vlada je juče odobrila 20 miliona maraka od novca ostvarenog prodajom "Telekoma Srpske" i najavila da će dići kredit od 9,7 miliona evra kod austrijske banke Fortis, što bi, uz donaciju banke od 1,3 miliona evra, bilo dovoljno za rekonstrukciju i dogradnju Kliničkog centra.
"Poslije rekonstrukcije, to će biti najbolje opremljen klinički centar u regionu", rekao je Milorad Dodik, premijer RS.
Prema njegovim riječima, na samostalno finansiranje projekta odlučili su se poslije odbijanja holandske vlade da odobri obećani kredit. Dodik je uvjeren da je razlog za odbijanje, poslije dugih pregovora i čvrstih obećanja, rezulat lobiranja "sarajevskih krugova", što se, ističe, vidi po tome što je Klinički centar u Tuzli, za razliku od banjalučkog, dobio holandski kredit.
"Naša jedina greška je što smo vjerovali obećanjima izaslanika holandske kraljice i ambasadora, koji nas je prevario. To je nekorektno i predstavlja potcjenjivački i selektivan odnos prema RS", rekao je Dodik i istakao da je projekat "zahladio" poslije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Srbije.
Kako je rečeno, Holanđani su u "odbijenici" naveli kako je projekat ispod granice isplativosti, mada resorni ministar Ranko Škrbić tvrdi da je, u svakom slučaju, moguće navoditi "i ovakve i onakve računice" i da KC nije firma pa da se na taj način, kako je rađeno, izračunava da li je to isplativo ili ne.
Kako je najavljeno, građevinci će ući u radove 20. maja, pošto su već spremni svi projekti. Planirano je da se pored rekonstrukcije i opremanja KC-a, sagrade još i klinika za psihijatriju i odjeljenje radio-terapaije. Uz KC bi, naknadno, trebala biti sagrađena i zgrada Medicinskog fakulteta, a moguće je i zgrada Srednje medicinske škole. Svi građevinski radovi na KC-u bi, prema Vladinom planu, trebali da budu završeni u roku od godinu i po dana.
Ministar Škrbić rekao je da će se građevinski radovi i opremanje izvesti u tri faze. U prvoj fazi, ići će se u rekonstrukciju i opremanje Hirurgije i Ortopedije, kako bi oronula Hirurška klinika mogla da bude izmještena iz centra grada. Druga faza obuhvata radove u Dijagnostičkom i Laboratorijskom odjeljenju, što bi, prema Škrbićevim riječima, riješilo "uska grla" u funkcionisanju KC-a. Treća faza podrazumijeva nabavku opreme, s tim da će dio stići iz 20 miliona dolara vrijednog korejskog kredita, o kojem se upravo pregovora.
Mirko Stanetić, v.d. direktora KC-a, izjavio je da je konačni cilj rekonstrukcije da se sve klinike iz centra grada izmjeste na lokaciju KC-a. Prema njegovim riječima, predviđena je, između ostalog, izgradnja 12 operacionih sala, urgentnog bloka, te odjeljenja intenzivne njege, urologije i pulmologije.
"Žao mi je samo što holandska vlada nije ranije imala hrabrosti da uputi svoj odgovor, jer bi ovakav korak možda i ranije bio preduzet", kazao je Stanetić.
Modernizacija bolnica
Ranko Šrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, izjavio je da zdravstveni sektor očekuje značajna modernizacija, i to ne samo u slučaju banjalučkog KC-a. On je rekao da trenutno rade projekte rekonstrukcija bolnica u Kasindolu, uz koju su već gradi Centar za hemodijalizu, te Trebinju i Bijeljini.
Otvorena Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju
U Kliničkom centru Banjaluka juče je počela s radom Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju, u kojoj će se hirurškim putem liječiti akutna i hronična zapaljenja mekih i koštanih tkiva lica, vilice, usne duplje i vrata, kao i anomalije i stečene deformacije.
Marinko Karalić, načelnik Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju, istakao je da je sala za maksilofacijalnu hirurgiju najsavremenija i najmodernije opremljena operaciona sala u KC-u, te da Klinika na raspolaganju ima stručan mladi kadar, koji može da obavlja i najkomplikovanije operativne zahvate.
"Operacioni zahvati otklanjanja većine anomalija i stečenih deformiteta glave i vrata, koji se do sada nisu mogli raditi u KC-u, sada se mogu raditi zahvaljujući nabavljenoj opremi i edukovanom kadru", rekao je Karalić.