SARAJEVO, BANJALUKA - Izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH predviđene su visoke kazne za svaku uskraćenu informaciju, koje iznose od 1.000 pa do 15.000 maraka.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u srijedu izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, kojima su predviđene novčane kazne kojih ranije nije bilo.
Izmjenama i dopunama predviđene su i kazne od 200 do 500 KM za odgovorne koji su u nekoj od institucija zaduženi za informisanje.
Mirko Okolić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu i jedan od predlagača izmjena i dopuna, kaže da je jedan od razloga za donošenje ovog zakona to što do sada nisu postojali mehanizmi za efikasnu primjenu jer zakon nije predviđao konkretne sankcije za prekršioce.
"Dosad je bio slučaj da po svojoj slobodnoj volji neka institucija ili činovnik odlučuju da li će nekome odgovoriti ili ne. Sve je bilo po principu hoću - neću, a upravo zbog toga što nije bilo novčanih kazni tako su se i ponašali", kazao je Okolić.
On je istakao da će novim izmjenama biti uvedeno malo reda u ovu oblast i da će se omogućiti "običnim" ljudima, novinarima, da na raspolaganju imaju sve potrebne informacije.
"Novim zakonom će se morati odgovarati na zahtjev za informacijom, što do sada nije bio slučaj jer u suprotnom slijede velike kazne", kaže Okolić i dodaje da je zakon na nivou BiH, tako da će ga poslije usvajanja u Domu naroda morati poštovati sve institucije u zemlji.
Novčanom kaznom javni organ će biti kažnjen ukoliko ne preduzme sve mjere da prikupi zahtijevane informacije i ako ne donese rješenje kojim obavještava podnosioca zahtjeva da je odobren ili odbijen pristup informacijama ukoliko se radi o povjerljivim podacima.
Rok za dostavljanje informacija je 15 dana ili osam dana da se obavijesti podnosilac da li je zahtjev odobren ili nije.
Zlatko Vukmirović, rukovodilac Sektora za odnose s javnošću parlamenta BiH, kaže da će s novim zakonom problema imati oni koji do sada nisu radili svoj posao i koji nisu odgovarali na postavljena pitanja kako građana, tako i novinara i svih ostalih kojima su informacije potrebne.
"Generalno, problem Zakona o slobodi pristupa informacijama je taj što obični građani misle da je to zakon za novinare i medijske kuće, što apsolutno nije tačno jer u kompletnom zakonu nigdje nema riječi novinar", kaže Vukmirović.
On ističe da obični građani BiH vrlo malo koriste pogodnosti ovog zakona, te da ih je potrebno edukovati u smislu da mogu saznati ono što ih interesuje.
Obrazlažući izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH navedeno je da je BiH prva zemlja u regionu koja je usvojila ovaj zakon, ali gotovo 10 godina rezultati njegove primjene nisu zadovoljavajući.
U Zakonodavnom odboru parlamenta BiH kažu da i druge zemlje okruženja poznaju ovakav vid sankcija. Tako npr. u Srbiji najmanja kazna je oko 125 KM, dok je u Hrvatskoj najveća i iznosi blizu 27.000 KM.
Vera Sajić, šef Biroa za odnose s javnošću Vlade RS, kaže da ne zna za izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama, ali da u Birou vode računa o rokovima za dostavljanje informacija.
"Vrlo malo građana, novinara i nevladinih organizacija se poziva na Zakon o slobodi pristupa informacijama i rijetko ko šalje pismene zahtjeve. Uglavnom se zahtjev prima telefonom i telefonom se i odgovara i ne prođe više od pet dana da se zahtjev ne ispoštuje", kaže Sajićeva.