BiH

Za zločin nad Hrvatima u Kruščići ukupno 27 godina zatvora

Za zločin nad Hrvatima u Kruščići ukupno 27 godina zatvora
Foto: N.N. | Za zločin nad Hrvatima u Kruščići ukupno 27 godina zatvora

SARAJEVO - Sud BiH osudio je četvoricu bivših pripadnika Armije RBiH na ukupno 27 godina zatvora zbog zločina nad hrvatskim civilima zatvorenim u mjestu Kruščica kod Viteza 1993. godine.

Minet Akeljić i Šaban Haskić osuđeni su na po sedam godina zatvora, Senad Bilal na osam, a Hazim Petković na pet. Proglašeni su krivim zbog fizičkog, psihičkog i seksualnog zlostavljanja hrvatskih civila zatvorenih u "Crnoj kući".

Šemsudin Đelilović oslobođen je optužbi, prenosi Birn.

Akeljić je proglašen krivim kao nekadašnji komandir Vojne policije Prvog bataljona 325. brdske brigade za slanje grupe zatvorenika na prve linije sukoba, gdje su dvojica bila opasana eksplozivom i izložena vatri.

Sud je utvrdio i da je Akeljić bio prisutan kada su dvojica zatvorenika tjerani da se međusobno udaraju.

Haskić, Bilal i Patković su kao vojni policajci osuđeni zbog udaranja civila palicama, nogama, kundakom, te tjeranja zatvorenika da se tuku.

"Senad Bilal naredio je Goranu da udari Stojana 20 puta palicom, a Stojanu da udari Gorana 25 puta. Optuženi nije bio zadovoljan, pa ih je on udarao palicom", navodi se u jednoj od 18 tačaka optužnice za koje je Sudsko vijeće proglasilo nekadašnje vojne policajce krivim.

Vijeće je Haskića i Bilala proglasilo krivim i za seksualno zlostavljanje dvojice civila.

Svi optuženi su oslobođeni pojedinih, a Đelilović svih tačaka optužnice, jer izvedeni dokazi nisu bili dovoljni za dokazivanje krivice van razumne sumnje.

Prilikom odmjeravanja kazne, Vijeće je cijenilo broj krivičnih radnji, a za Akeljića da je bio na poziciji komandira.

"Ovo nije bio izolovan slučaj zlostavljanja, već sistematski, što potvrđuje broj krivično-pravnih radnji", rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Davorin Jukić.

On je dodao da su iskazi svjedoka za osuđujući dio presude bili vjerodostojni i uvjerljivi, te da ničim nisu bili dovedeni u pitanje.

Vijeće je zaključilo da su oštećeni bili civili, od kojih su neki uhapšeni prilikom košenja trave, a drugi nakon što su položili oružje, u vrijeme kad nisu neposredno učestvovali u ratnih dejstvima.

Na izrečenu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Najčitanije