ISTOČNO SARAJEVO - S obilježavanja 17. godišnjice zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, koje je juče organizovano u Istočnom Sarajevu, poručeno je da se ne može govoriti o ravnopravnom tretmanu u BiH sve dok istinski krivci za ratne zločine nad Srbima ne budu pred licem pravde.
Služenjem parastosa u crkvi svetog Đorđa i polaganjem vijenaca na spomenik odata je pošta vojnicima JNA koji su 2. i 3. maja 1992. godine ubijeni u Dobrovoljačkoj ulici. U napadu na kolonu, koja se prema dogovoru povlačila prema Lukavici, ubijena su 42 vojnika i oficira, dok su 73 ranjena i 215 je zarobljeno.
Za zločin u Dobrovoljačkoj ulici i nakon brojne dokumentacije koja je dostavljena Haškom tribunalu i Tužilaštvu BiH još nije niko odgovarao.
Simo Tuševljak, koordinator Tima za istrage i dokumentovanje ratnih zločina MUP-a RS, kazao je da je MUP prvu krivičnu prijavu za Dobrovoljačku ulicu dostavio Hagu 1996. godine, koji je ocijenio da je evidentan zločin, ali da za podizanje optužnice treba prikupiti još dokaza.
"Sada se taj predmet nalazi pred Tužilaštvom BiH. Mi smo u aprilu 2005. godine dostavili novi službeni izvještaj Tužilaštvu, koje ga je ocijenilo kao visokoosjetljiv i provode istragu protiv 15 lica. MUP RS i dalje nastavlja istragu i prikupio je dokaze jer smo u međuvremenu došli do novih saznanja. Vrlo brzo ćemo dostaviti dopunu krivične prijave uz koju ćemo priložiti dokumentaciju za određena lica za koja postoje osnovane sumnje da su počinila ratni zločin", kazao je Tuševljak.
Dodao je da je samo za Dobrovoljačku dostavljeno više od 1.200 stranica materijala i različiti tonski i video-zapisi.
Dušan Kovačević, bivši pukovnik JNA koji se nalazio u koloni koja se izvlačila iz Sarajeva i koja je napadnuta, kazao je da su tim događajem napadači objavili rat u BiH, čime je započela, kako je naveo, opšta hajka na Srbe u Sarajevu.
"Postojao je sporazum uz garancije međunarodne zajednice, Ujedinjenih nacija i Evropske zajednice i garancije Predsjedništva tadašnje Republike BiH da ćemo u koloni kao zarobljenici napustiti Sarajevo. Vjerovali smo dogovoru, koji je prekršen. Vojnici su ubijani iz zasjede", ispričao je Kovačević.
Nenad Erić, koji se takođe povlačio u koloni, istakao je da je kao zarobljenik preživio sve torture koje su činjene nad onima koji su uspjeli da prežive.
"Izbacili su me iz kolone i automobila u kome smo se kretali. Čim sam izašao na tlo Dobrovoljačke, jedan me vojnik udario kundakom i sve mi zube polomio. Nakon toga su nas odveli u zgradu preko puta republičkog SUP-a i tukli kako je ko stizao, a odatle u 'Slogu', gdje su takođe nastavljene torture. Na kraju su nas skupili u FIS-u, gdje su nas tukli i prebijali i po podrumima i na stepenicama. Zaprijećeno nam je da ne pričamo ni o čemu, jer će nam odrubiti glavu", naveo je Erić.
Rade Ristović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, kazao je da zločin u Dobrovoljačkoj treba da bude opomena i nauk institucijama Srpske da ne odustanu od stvaranja čvrste, stabilne i jake RS.
Mihajlo Parađina, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS, rekao je da je borba za istinu kao i borba za opstanak.
"Kosti onih koji su skončali u različitim jamama i kazamatima, za kojima se i danas traga, 126 logora i sve ono što je zakopano u Sarajevu mora izaći na vidjelo. Istina, kada bude otkopana i kada se u Dobrovoljačkoj, 'Viktoru Bubnju' i drugim stratištima bude moglo polagati cvijeće, onda se može govoriti o ravnopravnom tretmanu svih koji žive u BiH", kazao je Parađina.
U Istočnom Sarajevu održan je i okrugli sto na kome su govorili svjedoci zločina u Dobrovoljačkoj i mnogi drugi.